Jedna od zanimljivih velikogoričkih Facebook grupa naziva Turopoljska baština čiji je administrator Goran Postić, prošlog je tjedna izazvala simpatičnu polemiku među članovima. Naime, Postić je postavio pitanje članovima znaju li što su to “kunđ” ili “kunč” i “fanjek”? Kako su to zvale njihove bake i iz kojeg mjesta su bile.
Komentatori su tako mislili da “fanjek” znači štrukle, kroštule, ‘podrapane gače’, žganci ili neka vrsta kolača. Kunč, kunđ, pa čak i izvedenica kofrt ipak je bila nešto poznatija. Javili su se članovi grupe koji za te izraze znaju iz Turopolja, Letovanića, Vukomeričkih gorica i gotovo svugdje predstavlja isti predmet.
Sve od navedenih pojma zapravo znači istu stvar, radi se o sinonimima (barem u većini naše okolice) koji predstavljaju trokutasti držač koji se upletao u kosu kada se “pripletala” poculica. Neke komentatorice napisale su i svoje iskustvo jer su ga nosile pa čak i navele da je znao biti bolan na glavi.
Odlično objašnjenje za te izraze iz posavskih sela pružio je Tomislav Mrla napisavši: “U posavskim selima govori se kunč-kunđ-kujnč, kako tko. Kunč je metalni predložak za kosu u obliku trokuta, omotan cajnom (gazom, krpicom), na vršku je bio ponekad i dinar da ne žulja vrh samog kunča. Kosa se prala jednom tjedno, uglavnom subotom, dio od lica se ostavi slobodan za “počesati – muze, miše, frke, cakni”, a dio na potiljku plete se u 2pletenice s upletenim vezicama te se omota oko kunča i stegne dodatno upletenim špagama. Tako složen kunč držao je poculicu, halbicu, peče i rupce da ljepše stoje. Kunč se prvi put stavljao na dan vjenčanja i najčešće ga je slagala svekrva, mladina majka, kuma ili netko od rodbine mladoženje. Nekada žene skidale su kunč samo prilikom pranja kose, stalno su imale složen čak i tokom spavanja, zbog čega su već u starijoj dobi često ostale bez kose.”
S druge strane, riječ fanjek ili fonjek, pokazuje se, ima različita značenja. Tako se komentiralo da se u Mičevcu za riječ fonjek misli na pletenicu omotanu u punđu malo iznad vrata koja je pričvršćena gumicom, a u Letovaniću je riječ fanjek predstavljala neku vrstu žličnjaka fanjek kod nas u kući u Letovaniću zvali smo jednostavno jelo tj neku vrstu žličnjak.
Pišite nam jeste li se i vi upoznali s tim riječima u svom životu, ali i zapratite odličnu grupu Turopoljska baština putem koje ćete sigurno moći naučiti mnogo o svom kraju.
