Katolici iz Hrvatske, kao i neki gradski trgovi i ulice, uglavnom sutra, na blagdan Bogojavljenja ili Sveta tri kralja, raskićuju svoje borove i uklanjaju ukrase, misleći kako tada završava božićno vrijeme. No to nije pisana dogma, a evo i zašto…
Svake godine u ovo vrijeme javlja se pitanje kada se zapravo treba raskititi drvce. Prema Crkvi, božićni se ciklus dijeli na dva dijela – došašće ili advent koji traje od prve nedjelje došašća do Badnjeg dana te na božićno vrijeme koje traje od Badnje večeri do nedjelje nakon Bogojavljenja na koju se slavi blagdan Krštenja Gospodinova.
Naime, za rimokatolike Božićno vrijeme ne završava sutra, na blagdan Bogojavljenja (kako neki krivo misle) niti na Staru godinu (kako neki drugi krivo misle), nego ono službeno liturgijski završava u Nedjelju krštenja Isusova, tj. prvu nedjelju nakon Bogojavljenja (Sveta tri Kralja). Ove godine, prema tome, božićno vrijeme traje sve do 9. siječnja.
Točnih pravila i datuma o skidanju ukrasa – nema
Ponegdje možete primjetiti kako božićni ukrasi ostaju sve do Svijećnice koja se slavi 2. veljače, odnosno 40 dana nakon Božića. Primjerice, obitelji u Poljskoj drže okićeni bor sve do veljače, što nije toliko rijetko ni kod nas. Taj je običaj iz svoje zemlje prenio u Vatikan papa Ivan Pavao II. pa tako vatikanski bor stoji okićen kroz cijeli siječanj.
Kićenje božićnog drvca u obiteljima, crkvama i na trgovima u hrvatskom narodu tradicija je stara tek nekoliko desetljeća. Katolička crkva nema propisa i odredbi o načinu ukrašavanja crkava ili domova za Božić stoga nećete pogriješiti ako ga ostavite okićenog i nakon predstojećeg blagdana.
Budući da točnih pravila o datumu skidanja ukrasa nema, ako biste još željeli gledati svaku večer prizor osvijetljene božićne jelke, slobodno to i učinite. Nimalo nije mrzak poljski običaj raskićivanja oko blagdana Svijećnice, a kako bi nam duh Božića ostao što dulje!
