Veliku Goricu, Zagreb i okolicu je jučer pogodilo teže kišno nevrijeme koje je za posljedicu imalo trganje grana na drveću, otežavanje prometa pa čak i čupanje stabala iz korijena.
Uz vrlo visoke temperature koje su nas pratile posljednjih tjedana, ovakve vremenske neprilike u ljetu nisu neobične, no ipak jesu pomalo pretjerane. Podsjetimo, u Njemačkoj i Belgiji velike su i iznenadne poplave odnijele brojne živote. Procjenjuje se da je preminulo najmanje 180 ljudi, a za stotinama se još uvijek traga.
Mnogi se pitaju jesu li za to krive klimatske promjene koji brojni i dalje ignoriraju te koliko je važno da se akcija poduzme već danas.
Što smo učinili našoj planeti?
U svijetu se zbog topljenja ledenjaka događa globalni rast prosječne temperature za oko 1,2°C što stvara veću šansu za obilne kiše zbog zadržavanja više vlage u toplom zraku koja se tada oslobađa u obliku kiše.
Znanstvenici ovu pojavu objašnjavaju uz primjer spužve – obilne kiše našu atmosferu pretvaraju u spužvu koja se tada pritišće i voda istječe. Sve veći porast globalne temperature povećava sposobnost atmosfere da zadržava vodu. Konkretno, samo jedan stupanj porasta temperature povećava tu sposobnost za oko 7%.
Iako još uvijek nije moguće dokazati jesu li ove poplave i neobična nevremena rezultat klimatskih promjena, ne može se zanemariti da na to utječu i drugi faktori s druge strane planete. Konkretno, poplave su uslijedile samo nekoliko tjedana nakon što je rekordni toplinski val ubio više stotina ljudi u Kanadi i SAD-u. Za te vrućine je dokazano kako su klimatske promjene učinile takav događaj barem 150 puta vjerojatnijima.
Znanstvenici su bili svjesni da ćemo rezultate klimatskih promjena gledati u nadolazećim godinama sve više, no ipak ih zabrinjava kako su rekordni događaji zabilježeni u samo nekoliko tjedana širom svijeta. Zabrinuti su brzinom promjena izazvanih klimatskim promjenama.
Što mi možemo učiniti?
Ono što smo mogli naučiti je da male promjene mogu dovesti do velikih rezultata ako ih čini čitava populacija. Izbacite jednokratnu plastiku, reciklirajte, koristite biološke proizvode za pranje posuđa i rublja, čistite otpad za sobom, koristite višekratne ambalaže te proizvode od prirodnog sastava koji su biorazgradivi.
Velik utjecaj na klimatske promjene ima i industrijalizacija te “betoniranje” gradova i nestanak zelenih površina. Održavajmo naše šume, reagirajmo na prekomjernu i neplansku sječu šuma, pošumljavajmo, sadimo drveće, travnjake, biljke.
Brinimo za našu planetu jer je pitanje koliko ćemo je dugo imati u ovom stanju u kojem je sada.
