Započela su sniženja koje od ove godine Zakon definira kao prodaju proizvoda po sniženoj cijeni nakon proteka sezone.
No Zakon je uveo i pojam ‘sezonsko sniženje’, kao novu zakonsku kategoriju, čime konkretizira strukturu sniženja te je točno odredio, odnosno ograničio razdoblje sezonskog sniženja. Tako je propisano da se sniženja odvijaju dva puta godišnje i mogu trajati najdulje 60 dana – zimsko je započelo 27. prosinca, a ljetno će započeti 1. srpnja.
Uz to proizvod mora biti označen redovnom cijenom i cijenom za vrijeme sniženja proizvoda. Ukoliko trgovac nije prodao svu robu za vrijeme sezonskog sniženja, može nastaviti dalje s prodajom tih proizvoda po sniženoj cijeni, ali ne smije se oglašavati kao sniženje robe, ako to napravi može biti kažnjen novčanom kaznom od deset do sto tisuća kuna.
Zakon propisuje da su posebni oblici prodaje – akcijska prodaja, rasprodaja, sezonsko sniženje, prodaja proizvoda s greškom i prodaja proizvoda kojima istječe rok uporabe. Radi dosadašnjih ‘manipulacija’ prodavača detaljno određenje problematike je bilo prijeko potrebno.
Sličnu praksu ima većina država članica Europske unije. Takvo propisivanje točno određenih rokova za početak sezonskog sniženja kao i određivanje duljine njegovog trajanja opravdavano je time da ono ide u korist trgovcima i potrošačima. Naime, u razdoblju prije stupanja Zakona na snagu, svaki trgovac samostalno je donosio odluku o početku sniženja, što je u nekim slučajevima narušavalo tržišno natjecanje.
Gospodarska komora prognozira kako će se za ove blagdane potrošiti oko 11,5 milijardi kuna.
