Home Gospodarstvo Zagreb danas odlučuje za Veliku Goricu: Izglasava se studija zajedničkog centra za...

Zagreb danas odlučuje za Veliku Goricu: Izglasava se studija zajedničkog centra za gospodarenje otpadom

PODIJELITE

Skupština Grada Zagreba danas će prihvatiti sažetak studije izvedivosti sustava za gospodarenje otpadom na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Time će podržati projekt izgradnje zajedničkoga centra za gospodarenje otpadom na lokaciji u Resniku.

Projekt će se sasvim sigurno naći i na stolovima skupštinara Zagrebačke županije, a današnja bi sjednica trebala dodatno razjasniti kompleksno stanje stvari po pitanjima procesa odlučivanja oko zajedničkog gospodarenja otpadom i odnosa na relaciji Zagreb – Županija. O tome uskoro više.

>> Tomašević nudi da Zagreb plati postrojenje ako otpad četiri godine ide u Zagrebačku županiju. Postoji kvaka

>> Kožić: Županijska odlagališta će se napuniti za osam mjeseci ako na njih bude dolazio otpad iz Zagreba

Sažetak studije, koja u cijelosti javnosti nije predstavljena, možete pročitati OVDJE. Pretovarne stanice koje bi se trebale sagraditi na području Zagrebačke županije nisu predmet studije. O njima bi županije trebale odlučivati same, navodi izvođač studije EKONERG d.o.o.

RASKIDA SE KONCESIJSKI UGOVOR ZA ZAGREBAČKI PROČISTAČ

Ujedno će biti prihvaćen i prijedlog o jednostranom raskidu Ugovora o koncesiji za Projekt infrastrukturnih objekata za potrebe izgadnje Centralnog UPOV-a Grada Zagreba. Također će za potrebe pravnog savjetovanja u vezi svih pravnih radnji oko raskidanja koncesijskog ugovora odabrati Odvjetničko društvo Škurla, Durmiš i Spajić d.o.o. iz Zagreba.

Iz Grada Zagreba priopćili su da raskidom ugovora o koncesiji se omogućuje pristup zemljištu za izgradnju CGO-a bez daljnje suglasnosti koncesionara, ali se i olakšava proces izgradnje pročistača trećeg stupnja pročišćavanja i prijava na EU projekt koja ne bi bila moguća ako pročistačem upravlja privatni koncesionar.

Priopćeno je da je upravljanje pročistačem bilo korektno, ali da nisu zadovoljni suradnjom oko korištenja zemljišta za otpad ili druge namjene.

Koncesijski ugovor je potpisan prije dvadesetak godina, a istek mu je 2028. godine.

Odvjetničko društvo Škurla, Durmiš i Spajić (BŠDS) dostavilo je pravno mišljenje, a društvo Mazars Cinotti Savjetovanje analizu financijskih učinaka raskida koncesijskog ugovora. Mišljenjem je utvrđeno da prema koncesijskom ugovoru Zagreb ima pravo na jednostran raskid ugovora po vlastitoj diskrecijskoj ocjeni koje se izjavljuje šest mjeseci prije raskida. Po primitku raskida imenuju se međunarodni ovlašteni revizori koji računaju naknadu za raskid. Nakon raskida koncesionar predaje posjed i licence na tehnologiju gradu, a ukoliko se spor ne riješi mirnim putem, rješavanje se predaje arbigraži po UNCITRAL Arbitražnim Pravilima. Pravo imenovanja arbitara imat će Stalno izbrano sudište pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Arbitraža pri HGK može se pokrenuti samo (i) nakon što su prekinuti pregovori, (ii) što je posredovanje prekinuto, (iii) ako se Koncesijsko arbitražno vijeće nije formiralo nakon 30 dana od početka spora odnosno nakon što KAV donese odluku kojom jedna ugovorna strana nije zadovoljna ili ako u roku od tri mjeseca ne donese odluku.

Analiza financijskih učinaka je, kažu iz Mazars Cinotti Savjetovanja, indikativna i postoji mogućnost da, uslijed nepostojanja jasnih smjernica u čl. 14. koje bi trebale definirati kako će neovisni stručnjak obaviti angažman i izračunati naknadu za raskid, neovisni stručnjak donese drukčiji zaključak.

Prema njihovom izračunu, Zagreb bi koncesionaru na dan 1. srpnja, ako ugovor ne bude raskinut, trebao platiti bruto s PDV-om nominalno 420 milijuna eura.

Na ime izravnih troškova, obeštećenja za nedostatni povrat od vlastitog kapitala te obeštećenja s ciljem povrata vlastitog kapitala i budućih povrata na kapital, konzultant je zaključio da naknada za raskid ne bi trebala biti veća od preostale kapitalne naknade.

“Takav stav poduprijet je i činjenicom da su si dioničari ZOV-a, iz poslovanja koje se temelji na ugovoru o koncesiji, već isplatili značajnu dobit, a stopa povrata je krajem 2023. iznosila preko 15%. Iako se u samom ugovoru ciljna stopa od 15% izrijekom ne spominje, navedena razina povrata je ona koja je prediđena u početnom financijskom modelu iz ugovora”, navodi se.

“Prema različitim izračunima koje je prezentirao ZOV i njegovi savjetnici, naknada za raskid bi potencijalno mogla iznositi 202 milijuna eura ili 230 milijuna eura”, navodi se.

Sažetak pravnog mišljenja možete pročitati OVDJE.