Prva točka Dnevnog reda današnje sjednice Gradskog vijeća bila je Prijedlog Strategije razvoja Grada Velike Gorice 2018. – 2023. Više od pola sata Strategiju je predstavljao Domagoj Ilečić, pročelnik Upravnog odjela za poduzetništvo, investicije i fondove EU-a, a potom su vijećnici o njoj raspravljali sat i pol nakon čega je Strategija prihvaćena.
– Do ciljeva i prioriteta došlo se nakon što je kompletno analizirano postojeće stanje Velike Gorice. Analizirano je: zemljopisni položaj, površina područja, reljefne i klimatske karakteristike, prirodno i kulturno nasljeđe, demografske i socijalne značajke, gospodarstvo, infrastruktura, društvene djelatnosti, vatrogasna zaštita – pojasnio je Ilečić.
– Srž ove strategije je vizija koja daje odgovor na pitanje Gdje se grad vidi u 2023. Godini?. Identificirana su 3 strateška cilja: osigurati preduvjete za daljnji razvoj gospodarstva , poboljšati kvalitetu života kroz poboljšanje javne i privatne komunalne infrastrukture i osigurati pozitivan rast i razvoj zajednice i društvenih djelatnosti – rekao je Ilečić.
Mnogo je projekata koji su obuhvaćeni ovom Strategijom, a među njima je uređenje arheološkog parka Andautonija, dvorca Stari grad Lukavec, izgradnja zgrade Muzeja Turopolja, uređenje jezera Čiče i Ježevo za turizam, izgradnja nove tržnice za poljoprivrednike, pojačati ekološku proizvodnju, rekonstrukcija toplovodne mreže. Strategiju možete pronaći ovdje.
Alan Šembera u ime Kluba vijećnika MOST-a je rekao kako se već nalazimo u svibnju 2018. godine, a Strategija je predviđena za razdoblje od 2018. do 2023. – Već smo 17% vremena Strategije propustili. Akcijski plan se tek treba napraviti i onda će se po njemu početi raditi. Mi ćemo to vidjeti tek na jesen ili zimu. Mislim da je Strategija strahovito bitna stvar i gotovo mi je nevjerojatno da Grad Velika Gorica od 1995 do 2018. nema Strategiju razvoja. To se vidi u mnogim stvarima, imamo propuštenih prilika, disbalansa, disproporcija – rekao je Šembera dodavši kako su projekti paušalno nabacani i da treba vidjeti kako je to riješio Grad Rijeka. Rekao da se od Zagreba Velika Gorica treba odvojiti kada su u pitanju javni prijevoz i toplinarstvo kako bi postala u potpunosti neovisna od glavnog grada.
SDP-ov Marijo Zdelar napravio je usporedbu komunikacije pri izradi nacrta Strategije 2013. i 2018.– Kada gledate metodologiju izrade onda vidite da se za nacrt Strategije iz 2013., odnosno da bi se došlo do njega, bio je jedan sastanka formalne radne skupine, 5 sastanaka tematske radne skupine, 4 sastanka konzultanata i koordinacije, 10 ili 12 sastanaka s dionicima i 300 poruka putem e-pošte. Znači nešto se komuniciralo. Kada pogledate za ovaj nastavak bio je jedan sastanak formalne radne skupine, 4 sastanka konzultanata i 100 mailova. Između ostalog, stručnjaci koji su sudjelovali su toliko važni i štićeni da se njihova imena nigdje ne nalaze.
U ime Kluba vijećnika SDP-a i HSS-a za govornicu je stala Katarina Šeravić. – Strategija je jedno lijepo literarno djelo bez velike težine. Čitajući je, moram pohvaliti opširno napisan postojeći dio pa možemo vidjeti u kojem se stanju trenutno nalazi Grad Velika Gorica. No ona je općenita i nema konkretnih planova, sve je više nabacano pa što prođe. Sama Strategija ne prati proračun. Nacrt je poslužio iz 2013. Imamo tri općenita cilja koja nemaju pratnju u proračunu. Nigdje nisam našla naglasak na posebno važne razvojne kapitalne projekte. Stalno slušamo o gradnji novih vrtića, ili uređenju u Novom Čiču i na području Velike Bune, a u Strategiji toga nema, ali je odjednom izašla Selnica Šćitarjevska. Bit će zanimljivo nakon 2023. godine što će biti realizirano od svega ovoga – zaključila je Šeravić.
Darko Bekić u ime kluba HDZ-a i koalicijskih partnera rekao je kako nije istina da će Gorica krenuti živjeti s izglasavanjem ove Strategije. – Gorica punim plućima živi već desetak godina. Odvojila se od Grada Zagreb i postala je respektabilan grad u RH i ova Strategija će doći kao potvrda svega toga i kao nastavak onoga što imamo. Ona je dobro napisana. Podaci koji su navedeni pokazuju da je Gorica visoko razvijeni grad, nezaposlenost pada, poduzetništvo ima dobre performanse. Mislim da se vizija grada u 2018. debelo ostvaruje i da živi tu viziju. Bit će još bolja i razvijenija Velika Gorica.
Marko Šimac (MOST) rekao je kako se s jedne strane gradi svima potreban pročistač, a s druge je strane jezero Čiče i revitalizacija rijeke Odre, oboje strateški projekti. – Tko će sanirati strme obale jezera Čiče? Sav proračun grada neće biti dovoljan. Pozdravljaju se investicije, poput Hrvatske pošte i Atlantic grupe. No u Strategiji treba planirati dugoročni razvoj.
Zlata Filipović (Milan Bandić 365 Stranka rada i solidarnosti) rekla je da je više nego zadovoljna što Grad ima Strategiju koja je jako dobra i koja će koristiti svim građanima.
Štefa Bakota (GLAS) rekla je kako Strategija nije ni ozbiljna ni ambiciozna i da neće bitno promijeniti stanje. – Strategiju razvoja čekamo punih pet godina. Izgubili smo nekoliko godina i teško da ćemo uhvatiti korak s mnogo manjim sredinama. Temeljna stvar na koju ova Strategija ne odgovara su pitanja: Kako vidimo naš grad za 10 ili 5 godina, koje su to velike i osjetne promjene i projekti koji će grad učiniti takvim? Nema jednog i vrijednog projekta koji mijenja lice grada, koji ga čini modernim, poznatim i prepoznatljivim. Svih ovih oko 200 projekata koji su izlistani kao lista želja su ionako ih grad i gradske službe ionako moraju napraviti po planu komunalnog razvoja i povećanja kapaciteta određenih servisa – rekla je Bakota i te ustvrdila kako Strategija nije prepoznala i valorizirala turistički potencijal jezera Čiče.
Karmen Rak upitala je, s obzirom na brzinu kojom se provodi Strategija, tko će ju voditi jer je sve manje stanovnika.-Propadaju ceste i mostovi izvan Velike Gorice, a i u gradu ima katastrofalnih ulica.
Zvonimira Stjepića zanimalo je zašto Grad od Zračne luke ne traži naknadu za zagađenje zraka u Velikoj Gorici te je dodao. –Postoje prometnice koje nisu asfaltirane 30-40 godina. Ne razumijem takav vid zaštite vode i okoliša kada se dopušta gradnja asfaltne baze u blizini vodocrpilišta.
Što se tiče ulaganja u poljoprivredu, Igor Horvačić (HSS) rekao je kako se nekadašnjih 6 do 9 milijuna kuna za poljoprivredu može vratiti kroz nekoliko godina na taj odnos. – Cijena jednog hektara poljoprivrednog zemljišta u Njemačkoj kreće se između 40 i 50 tisuća eura. Kada gledamo bogatstvo koje mi imamo, koji bi to iznosi bili? – upitao je.
Mislav Krvavica je izjavio da je HSLS zadovoljan Strategijom. – Nitko nije rekao da bitne stvari nisu stavljene, Strategija ima širinu.
