“Trud se isplati“, poznata je izreka koju smo u životu čuli mnogo puta, što od roditelja, profesora ili čak na reklamama. Baš ta upornost, trud, zainteresiranost i entuzijazam samo su neke od osobina koje posjeduje Ivica Perečinec iz Lazine Čičke. Kao proizvođač prepelica i njihovih proizvoda na tržištu se odlično pozicionirao te je danas jedini proizvođač iz velikogoričkog kraja koji posjeduje certifikat Plavi ceker.
No, što je to Plavi ceker? Riječ je o certifikatu koji se dodjeljuje visokokvalitetnim prehrambenim proizvodima čija je kvaliteta više razine od zakonski propisane te uobičajeno zahtijevane i očekivane od strane potrošača, a namijenjena je označavanju, isticanju i promociji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Tu oznaku dobile su krpice Ivice Perečinca, ukusna domaća tjestenina koju proizvode u suradnji s Mlinom Pukanićem, a za koju koriste prepelićja jaja.
Ivica Perečinec nam, kroz svoju priču, pokazuje kako trud i želja za kvalitetom više nego kvantitetom dovode do dobrih stvari i napretka. Tako je i sama certifikacija Plavog cekera došla – k njima. „Bili smo na sajmu tradicijskih proizvoda Zagrebačke županije i Danima hrane. Prišli su nam iz Grada Zagreba te im se svidio naš proizvod, čak možda više moj sin koji je to nudio odličnim pristupom. Ponudili su nam, odnosno pitali nas želimo li certifikat. Nakon toga su uzeli uzorke i dobili smo ga. Iskreno, do tada nisam nikada čuo za Plavi ceker“, govori Perečinec i dodaje kako je prvo pitanje bilo – koliko to košta. S vremenom su saznali da kao proizvođač ovaj certifikat ne plaćaju, no imaju obaveze sudjelovanja što to im uvelike ide u korist. „Čim dobijete plavi ceker imate i ugovor s Gradom Zagrebom i trebamo ispoštovati plan poput sudjelovanja na sajmovima, medijskim suradnjama, biti na edukacijama ili educirati. Ali to su sitnice, na godišnjoj razini to je nekoliko sajmova na kojima sudjelovanje ne morate platiti što je odlično, a i edukacije su uvijek dobrodošle.“, objašnjava Perečinec koji je sve to postigao za svoje poslovanje zbog kvalitetnih tradicionalnih krpica.
A do izrade tjestenine došlo je zbog viškova u proizvodnji. „Imali smo nusproizvod s jajima koja nisu bila za prodaju jer su bila premala ili slično, pa je supruga imala ideju da radimo tjesteninu. Tako smo produžili vijek trajanja svog proizvoda. Suradnju imamo s Mlinom Pukanićem pa smo s tom tjesteninom išli po sajmovima. Problem s novim proizvodom je prvi moment, odnosno nagovor kupca. Pokušavali smo na razne načine i došli do zaključka da našu tjesteninu ili vole ili ne vole.“, govori i kako u prosjeku prodaju oko 50 kilograma tjedno. „S time sam zadovoljan, no nadamo se da će to biti i 100 kilograma tjedno. Plan nam je stoga povećati proizvodnju. Planiramo iduće godine imati svoju proizvodnju tjestenine. I to sve zahvaljujući Plavom cekeru.“
Međutim, uz Plavi ceker su dobili mnogo više – ostvarili su suradnju s velikim trgovačkim lancima i sada mogu razmišljati o širenju proizvodnje i ponude: „Zahvaljujući Plavom cekeru smo ušli u Spar. Konkretno, bili smo na sajmu OPG-ova na Bundeku gdje su nam prišli iz Spara i ponudili suradnju. Već s njima imamo suradnju što se tiče jaja i imamo poštovanje prema toj suradnji koja je odlična. Sada ćemo tamo distribuirati i naše krpice s certifikatom Plavi ceker.“
S 50 došli na 1500 prepelica
Njegova proizvodnja je s radom krenula još 2006. godine kada su imali tek oko 50-60 prepelica, a danas ih imaju preko 1500 s planom da ih do Uskrsa bude 2500. Iz godine u godinu su rasli, ali glavni je cilj uvijek bila kvaliteta. „Vidio sam koliko prepeličja jaja mogu pomoći ljudima, koliko povoljno djeluju na ljude kao dodatak prehrani pa sam s time nastavio. Nekada financije ne dozvole da napredujete, međutim tu imam taj kliker zbog kojeg mi je draže da nekome pomognem nego da financijski profitiram. Mene to digne kada mi netko kaže da su im prepeličja jaja pomogla.“
A financijski problemi, kao i brojni drugi koji mogu snaći proizvođače nešto su s čime mu je pomagala Razvojna agencija grada Velike Gorice. Oni su mu pomogli da pripremi projekt za početak poslovanja, dobije kredit i podigne se na noge. Jer, kako priznaje Ivica, za uspjeti u ovakvom poslu u Hrvatskoj zaista trebate biti uporni. „U ovih 17 godina koliko se bavim ovim poslom je tu bilo uspona i padova. Naletite na svakakve ljude – i one koji će vam pomoći i one koji će odmoći – bitna je ideja i volja, ali i trud. VEGORI sam zahvalan što smo zahvaljujući njima došli do ovoga što danas imamo. Mi smo došli od amaterskog proizvođača do poluprofesionalnog proizvođača.“
Objašnjava nam kako prilikom pokretanja posla i tijekom rada postoje brojni pravilnici i Zakoni vezani uz poslovanje koje treba pratiti, no početnicima možda i nije lako doći do njih. „Mnogo bi se postiglo kada bi se više slušalo proizvođače i poduzetnike. Rijetko imamo nekoga tko će nas poslušati i usmjeriti nas u pravome smjeru. Zakoni nisu dosljedni, komplicirani su te se tu nalazi stotine stranica kako bi se došlo do onoga što zapravo proizvođaču treba. Bilo bi dobro da postoji jednostavniji način za dolazak do tih informacija. Možda bi bilo više proizvođača kada bi se Zakone i pravilnike moglo lakše naći, kada bi se imalo koga pitati i kada bi to sve bilo prilagođenije.“, govori i baš zato ističe VEGORA-u putem kojih je dobio sve potrebne informacije zbog kojih danas radi taj posao koji radi.
Cilj je kvaliteta i tradicija
S vremenom je njegovo poslovanje došlo do povećanja proizvodnje i ponude. Osim prepelica i prepeličjih jaja sada imaju tjesteninu, marinirana jaja, a tu su i planovi za izradu peletiranog izmeta, pašteta i drugih proizvoda. „Imam cjelokupni proces i zatvorena je cijela priča te kao takva funkcionira jer imam dobu podršku. Oduvijek mi je bio cilj uspjeti u životu, odnosno da moj posao meni proširi vidike i da moj proizvod bude prepoznat. Upoznao sam brojne ljude, elitne kuhare, išao u najelitnije restorane sa svojim proizvodom. Velik utjecaj ima i dobra riječ iako se mogu dogodi i nepredvidive stvari, to je u svakom poslu tako.“
Perečinec je do sada tako radio s brojnim renomiranim restoranima i kuharima u Zagrebu i obali. Noel , Monte, Zrno soli, Nebo, kao i poznati kuhari poput Špičeka, Pažanina, Jankovića samo su neki s kojima je do sada surađivao. „Pitam ih bi li trebalo nešto dodati, ubaciti, ali to pitam i kupce, povratna informacija je jako bitna čak i po pitanju deklaracija. Cilj nam je da proizvod bude vizualno privlačan, ali najviše radimo na kvaliteti. Bitan je pristup kupcu kroz kvalitetu, izgled, renome.. Želim da naš proizvod ima izgled, dizajn i kvalitetu i želimo da naši kupci, kad konzumiraju našu tjesteninu, da se vrate u mladost.“
Stoga njemu reklamiranje gotovo i nije potrebno jer, kako kaže, najbolja reklama su im zadovoljni kupci, restorani i trgovine. „Kad imate nešto dobro, trebate raditi na tome. Vjerujem da ću biti dosljedan i imati kvalitetu do kraja života, dok ja radim želim raditi onako kako smatram da je ispravno.“, zaključuje Perečinec.
Govori nam i kako ima brojne planove, ali svi uključuju povećanje proizvodnje, ponude i uvrštavanje tradicije gdje god će za to imati prilike. „Plan je da proizvodnja, kad krene svojim tokom, da se većina toga radi na ruke. Želimo da kupac bude zadovoljan i dobije ono što plaća, ali i da se ljudi polako vraćaju tradiciji, prirodi i kvaliteti. Većina proizvođača tjestenine danas rade s jajima u prahu. Mi ćemo i dalje raditi sa svježim jajima i zato se u našem tijestu točno osjeća taj okus, okus djetinjstva.“
Više o certificiranju i oznaci Plavi ceker možete pronaći na službenim stranicama Grada Zagreba, a informacije možete dobiti i od Razvojne agencije Grada Velike Gorice. Ako vas zanima više, dođite u petak u Centar za posjetitelje Velike Gorice kod Muzeja Turopolja od 11 sati i sudjelujte na prezentaciji projekta Cities2030 kada će biti govora upravo i certificiranju i Plavom cekeru.
Svakako ne propustite posjetiti i 2. Festival ekološke poljoprivrede Zagrebačke županije Volim eko kao i Dane meda koji će se održati u sklopu manifestacije Gastro Turopolja ovog vikenda, 15. listopada.
