U ponedjeljak suci kreću u dvotjedni bijeli štrajk, odlučila je Udruga hrvatskih sudaca. Odgađaju se sve radnje u prvostupanjskim i drugostupanjskim postupcima, osim u hitnim predmetima u kojima bi mogla nastati nenadoknadiva šteta. Za vrijeme trajanja mjera upozorenja svi će suci biti na radnome mjestu i obavljati ostale poslove u okviru sudačke dužnosti.
“Od Vlade RH se traži ispunjenje obećanja o provedbi konkretnih poteza – jedinstvenog zakona kojim bi se uvela indeksacija, usklađivanje osnovice s prosječnom bruto plaćom isplaćenom zaposlenima u pravnim osobama u RH u prethodnoj godini, prema izračunu DZS, te sustav platnih razreda i izjednačavanje plaća sudaca drugog stupnja s plaćama sudaca visokih specijaliziranih sudova. Riječ je o jednakim zahtjevima koji su izneseni i prihvaćeni u svibnju 2023”, priopćila je u petak Udruga hrvatskih sudaca.
Iz Ministarstva pravosuđa u seriji priopćenja ističu da je odgovornost za štrajk u potpunosti na Udruzi hrvatskih sudaca nakon odbijanja vlastitog zahtjeva i povećanja mjesečnih primanja za gotovo 700 eura neto. Ministarstvo je predložilo uključenje uvođenja prava na božićnicu, regres, uskrsnicu, darova za djecu, sistematski pregled, sve u visini ugovorenoj za državne službenike i namještenike.
“Ministarstvo pravosuđa i uprave poručuje da je dalo realan i ostvariv prijedlog koji bi na mjesečnoj razini sucima značilo povećanje od dodatnih 115 eura neto. Zajedno s lanjskih povećanjima, prosječna neto primanja sudaca uvećala bi se tako za gotovo 700 eura. Ovo bi bilo najveće povećanje primanja sudaca u proteklih nekoliko godina da je Udruga na to pristala. Također, ističe da se prije bilo kakvih novih dogovora mora urediti sustav plaća službenika i namještenika u državnoj službi i javnim službama. Ujedno, povećana su i druga prava koja su ostvarena u prethodnoj godini, a koja su doprinijela povećanju primanja pravosudnih dužnosnika. U prvom redu povećanje naknada za upućivanje na drugi sud, kao i povećanje naknada za dežurstva. Povećanje se ne zasniva na pretpostavkama, već na realnim podacima o isplaćenim plaćama sukladno sustavu Centraliziranog obračuna plaća prema kojima se svim sucima obračunavaju plaće”, priopćilo je u srijedu Ministarstvo pravosuđa.
Suci odgovaraju da su njihovi zahtjevi jednaki onima izrečenima i dogovorenim u svibnju prošle godine, zbog kojih je pokrenut prvi bijeli štrajk. “UHS je tada zbog javnog obećanja ministara pravosuđa i uprave da će ostale zahtjeve ispuniti do kraja godine, obustavio mjere upozorenja i pristao na kompromisno rješenje u vidu povećanja osnovice od 13% te povećanja koeficijenata prvostupanjskim sucima (513 EUR za suce prvog stupnja umjesto traženih 600 EUR neto u prvom koraku). Ministar do kraja 2023. nije ispunio svoje obećanje, niti je predložio implementaciju drugog koraka – jedinstvenog zakona kojim bi se uvela indeksacija, usklađivanje osnovice s prosječnom bruto plaćom isplaćenom zaposlenima u pravnim osobama u RH u prethodnoj godini, prema izračunu DZS, te sustav platnih razreda i izjednačavanje plaća sudaca drugog stupnja s plaćama sudaca visokih specijaliziranih sudova. Budući da mu je na raspolaganju usuglašeni prijedlog Zakona još od listopada 2023., riječ je isključivo o nedostatku političke volje da se ovo pitanje trajno riješi”, priopćila je Udruga hrvatskih sudaca.
Suci traže da se njihov status vrati na stanje iz 1999. godine. “Da su sudačke plaće rasle sukladno tadašnjem zakonu, danas bi neto plaća tog prvostupanjskog suca bila 3455 € (26020 HRK) umjesto postojećih 1522 €. Konkretnije, tadašnja plaća prvostupanjskog suca bila je do 3,4 puta veća od prosječnje plaće u državi, no u te 24 godine prosječna plaća u Hrvatskoj porasla je 6 puta više od prosječne sudačke”, argumentirali su suci u svibnju prošle godine.
