U petak, 17. prosinca, je u Galeriji Galženica otvorena izložba Kultura stanovanja u Velikoj Gorici 1945. – 1990. Izložba prikazuje fotografije i primjere kako su arhitekti u drugoj polovici 20. stoljeća oblikovali prostor našeg grada.
Izložbu postavljaju kustosice Antonia Vodanović, Kristina Vujica i Ivana Haničar Buljan. Izložba prikazuje temu individualnog i kolektivnog stanovanja u Velikoj Gorici i podijeljena je u dva segmenta. U šetnji Galerijom možete vidjeti da je na donjoj etaži galerije predstavljena kultura stanovanja kroz izabrane primjere velikogoričkih kuća Stjepana Planića, jednog od najznačajnijih modernih hrvatskih arhitekata 20. stoljeća. Planić je važan protagonist prije i poslijeratne izgradnje na području Velike Gorice gdje je realizirao veći broj privatnih obiteljskih kuća u Zagrebačkoj ulici i u okolici grada, kao i objekte društvene namjene te naselje za individualno stanovanje.
Sam naziv Galerije povezan je uz njegovu posthumno objavljenu knjigu ”Kultura stanovanja”, zamišljenu kao slikovnica za djecu, ali poučnu i za odrasle, koju je dijelom opremio primjerima nekih od velikogoričkih kuća. “Bio je protiv tipski organiziranog stanovanja, želio je organizirati život vlasnicima kuća sukladno njihovim stvarnim potrebama i stvoriti humane prostore.”, objašnjavaju kustosice.
Drugi dio izložbe obrađuje temu izgradnje velikogoričkih stambenih naselja. U vrijeme kada Velika Gorica dobiva Skicu direktivne osnove dijela naselja s detaljima (1949. – 1952.) nastaju idejna rješenja za naselja Staro Sajmište, Naselje JNA i Naselje Bratstvo. Riječ je o prvim naseljima realiziranim nakon Drugog svjetskog rata, koja koncepcijom podsjećaju na radnička naselja s kraja 19. stoljeća. Spominju se i kulturne ustanove pa i to da bi se podigla kultura stanovanja u naselju, 1980. otvoren je Dom kulture Galženica s knjižnicom, manjom kino dvoranom polivalentnog karaktera i Galerijom Galženica, objedinjujući tako brojne značajne funkcije bitne za modernizaciju i urbanizaciju Velike Gorice te stvaranje gradske sredine u punom smislu te riječi.
Arhitekti poput Stjepana Planića, Hrvojke Paljan, Otona Strgara, Đure Mirkovića, Branka Vasiljevića, Jasminke Gornik, Rajka Šafrana i dr., u drugoj polovici 20. stoljeća oblikovali su velikogorički prostor sukladno zahtjevima i potrebama svoga vremena, istovremeno ostavljajući prostore na korištenje zajednici u budućnosti.
Izložba je otvorena do 24.12, pa nakon pauze od 3. 1. do 21. 1. 2022. godina.
