Ministarstvo kulture Republike Hrvatske 24. ožujka 2017. godine utvrdilo je da “turopoljski dijalekt ima svojstvo nematerijalnoga kulturnog dobra”. Tim rješenjem Turopoljski dijalekt upisan je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske – Listu zaštićenih kulturnih dobara.
Prijedlog je još u rujnu 2014. godine uputio Ogranak Matice hrvatske u Velikoj Gorici na poticaj prof. dr. Mije Lončarića, jezikoslovca (dijalektologa) – kajkavologa.
Nositelji kulturnoga dobra – Turopoljskog dijalekta su Ogranak Matice hrvatske u Velikoj Gorici, Grad Velika Gorica, Ogranak «Seljačke sloge» Buševec, KUD «Mičevec», KUD «Velika Mlaka», Plemenita opčina turopoljska i Etno udruga Kurilovec.
Ovo je drugo zaštićeno nematerijalno kulturno dobro s područja Turopolja jer su do sada zaštićeni samo Jurjevski običaji Turopolja.
– Turopolje ima povijest, kulturu, običaje, nošnju, jezik. U prošlosti je sve to označavalo identitet stanovnika Turopolja. Danas je to kulturna baština. Kada govorimo o Turopoljskom dijalektu činimo veliki iskorak prema vrednovanju jezika (govora) starih Turopoljaca. Do sada se stalno govorilo o Turopoljskim govorima, što je točno, ali Turopoljski dijalekt objedinjuje Turopoljske govore u jednu cjelinu. Istraživanje i čuvanje značajki i posebnosti Turopoljskoga dijalekta dug je današnjeg naraštaja prema njihovim pređima, a i dug hrvatske znanosti i kulture njegovim najistaknutijim djelatnicima i promicateljima – poručuje Ministarstvo kulture kroz rješenje.
Turopoljski dijalekt karakterizira specifična pojava u okviru kajkavskoga narječja – povlačenje metatonijskoga, novoga praslavenskoga cirkumfleksa (dugosilaznoga akcenta) prema početku riječi, a to datira još iz 12. stoljeća. Važne značajke ovog dijalekta su i zamjena finalnog akuta cirkumfleksom, čuvanje refleksa izjednačenih starih vokalskih fonema, prahrvatski glasovi ť, ď, odnosno praslavenski *tj, *dj, te zamjena finalnoga o s e, navodi se u rješenju.
Najstariji pisani trag Turopoljskog dijalekta datira iz 1521. godine u tzv. Čunčićevom listu nastalom u Kučama. Narodna književnost prikuplja se od kraja 19. stoljeća, a turopoljsku riječ 1935. počinje bilježiti Vojko Miklaušić.
