Turopoljske šume jučer su posjetili gosti iz Velike Britanije kojima je plemeniti Juraj Odrčić, župan Plemenite opčine Turopoljske otkrio tajne poveznice čovjeka iz Turopolja sa prirodom i Turopoljskim Lugom.
Tartufi se mogu pronaći tijekom cijele godine, a adrenalin u lov na tartufe u Turopolju nećete doživjeti bez pomoći tartufarovog najboljeg prijatelja – psa, Petar Alebić, tartufar iz Velike Gorice nam je to i dočarao ističući: „Sve donedavno, turopoljski tartufi bili su neka vrsta urbanog mita – mnogi su sumnjali da turopoljski tartufi uopće postoje. Međutim, turopoljski su tartufi danas sve poznatija namirnica cijenjena među kulinarskim stručnjacima u lokalnim restoranima Turopolja u kojima se mora uživati u okusu i mirisu.“ Adrenalin lova na tartufe upotpunio je odlazak u Lug sa specijaliziranim quad vozilima za panoramske vožnje u pratnji vodiča OPG-a Grgar.
„Bitno je istaknuti kako smo još u svibnju 2020. godine započeli promovirati atrakciju ‘lov’ na crnoga tartufa u Turopoljskom lugu i posjetiteljima Turopolja ponudili novi i inovativan turistički proizvod. Za stvaranje održive destinacije i turističkog proizvoda najvažnije je uspostavili lanac vrijednosti te svakako ukjučiti sve dionika procesa za brendiranje našeg crnog trartufa kako bi se ostvarila njegova turistička valorizacija. Naravno naša snaga leži u ugostiteljskoj ponudi kombinacije tartufa s autohtonom kuhinjom Zagrebačke županije.“ Ističe Ivana Alilović, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije i navodi kako u tartufu treba i uživati, a lokalni specijaliteti poput pražetine i odreska turopoljske svinje savršeno se slažu sa svježe naribanim turopoljskim tartufom.
Gostima je taj specijalitet predstavio restoran Mon Ami, u kojem ključnu riječ vodi Bruno Ceronja. Uparili su i vrhunska vina županije s čokoladnom poslasticom Turopolja, pralinom velikogoričke tvornice čokolade obitelji Marković.
Završetak lova oplemenila je fina zanatska kapljica iz zagrebačkog zelenog prstena, degustacija u velikogoričkoj destileriji Brigljević koja je krenula od kućne proizvodnje biljnih rakija i likera, uz mnogo entuzijazma i stalnog eksperimentiranja, dogurali su do prvog hrvatskog zanatskog džina.
