Šest djevojaka, studentica završnih godina socijalnog rada na zagrebačkom Pravnom fakultetu, Matea Bošnjaković, Ljubica Brusić, Toska Mullajupi, Petra Šajer, Marijana Šprem i naša sugrađanka Dorotea Ivančan, potaknute situacijom u Hrvatskoj, ali i zabrinute za psihičko stanje mladih odlučile su se istražiti kakva je situacija po tom pitanju upravo u našem gradu.
U razmišljanju kako bi mogle pridonijeti poboljšanju kvalitete života Velikogoričana, osobito u nezavidnom periodu proteklih godinu dana, obilježene pandemijom, restrikcijama i potresima koji su nas zadesili, došle su na ideju projekta „Mentalno zdravlje mladih osoba“.
Kao srednjoškolka željela je dati doprinos socijalnom boljitku voljenog grada…
– Studentica sam četvrte godine socijalnog rada, a motivaciju za upis baš na ovaj smjer pronašla sam još kao srednjoškolka, kada sam spoznala da želim raditi sa ljudima. Raduje me pomisao da sam društveno korisna, osjećaj nakon što vidim plodove svojih ideja i uloženog truda da se nešto u društvu promijeni je neopisiv, a osobito imam poriv pridonijeti boljitku djece i mladih našega grada – kazala je Dorotea.
Iz perspektive buduće magistre socijalnog rada, Dorotea vidi ogroman potencijal za svoju struku u gradu Velikoj Gorici, no smatra i kako bi s obzirom na socijalne trendove u sustavu zdravstva i obrazovanja, moglo bi doći do povećanja kvote zapošljavanja socijalnih radnika.
– Moje je osobno mišljenje da je socijalni radnik esencijalni član svakog društva, pa tako i svake grane unutar lokalne zajednice. Motivirana sam za rad u našem gradu jer postoji mnogo tema koje bi bilo dobro obrađivati na mjesečnoj razini, a ne samo tijekom obilježavanja bitnih datuma. Neke od tema koje osobno smatram iznimno važnim su „Mentalno zdravlje mladih osoba“ što je meni i kolegicama s faksa bila nit vodilja za istraživanje upravo u mome gradu – otkrila je.
Kako se Dorotea nosi s pandemijom i potresima…
Naša sugrađanka smatra da veliku ulogu u premošćivanju psihičkih posljedica nezavidnih situacija u kojima se svi nalazimo ima tjelovježba ali i međusobna podrška obitelji i prijatelja.
– Vježbam barem tri puta tjedno, kako bih se lakše nosila sa svim stresnim situacijama i izbacila nakupljeni stres našeg ‘novog normalnog’, a tu je ključna tjelovježba. Ne mogu reći da mi je bilo svejedno tijekom potresa, no drži me motivacija za boljom budućnošću i gura me da idem dalje. Također, važnost podrške obitelji i prijatelja je uvelike pridonjela lakšoj prilagodbi na trenutnu situaciju. Brojni izazovi nas čekaju u budućnosti pa smatram da je priprema i preventiva dobrodošla – ističe Dorotea.
O idejnom projektu “Mentalno zdravlje mladih osoba Velike Gorice”
U sklopu kolegiju “Socijalni rad u organiziranju zajednice”, djevojke su izabrale upravo Veliku Goricu kao zajednicu koju će proučavati. Istraživale su kako se zajednica nosi s krizom i koje je posljedice kriza donijela zajednici, a rezultate su dobile anketom u kojoj su sudjelovale mlade osobe s velikogoričkog područja, te intervjuima sa stručnjacima i ranjivim skupinama (npr. osobama s invaliditetom). Cilj projekta bio je saznati kako zajednica vidi budućnost nakon iste.
– Nakon razrade dugoročnih i kratkoročnih ciljeva, a imajući u vidu epidemiološku situaciju, razradile smo plan aktivnosti koji je u provediv i u uvjetima strogih epidemioloških mjera i u uvjetima bez njih. Aktivnosti su prilagođene online provođenju, ali su izvedive i uživo. Namjere su nam pomoći mladima da savladaju tehnike nošenja sa stresom. Bitno nam je i pružiti pomoć NEET populaciji (mladi koji nisu u sustavu obrazovanja ili usavršavanja, a nisu ni zaposleni) da ostvari svoje mogućnosti i prava na tržištu rada, pa su neke od aktivnosti predviđene upravo za njih – kazale su buduće socijalne radnice.
Aktivnosti u sklopu projekta
Namjera je ohrabriti mlade osobe da kroz 20 dana aktivno kreiraju svoje slobodno vrijeme mimo socijalnih mreža i bespuća interneta. Naime, utjecaj društvenih mreža na samopouzdanje i samopercepciju – “lajk te (ne) određuje” u kojoj bi cilj bio usavršavanje komunikacijskih vještina i razvoj kritičkom razmišljanja, ali i prepoznavanje lažnih vijesti.
– Ovom aktivnošću mladi imaju priliku unaprijediti medijsku pismenost, razvijati kritičko razmišljanje a samim time biti manje podložni širenju “lažne panike”. Usko povezano ovoj radionici bila bi i lokalna kampanja o prevenciji ovisnosti mladih o društvenim mrežama. Za tu svrhu u planu je i izrada Youtube kanala sa zanimljivim video isječcima o toj temi. Ovom aktivnosti se pridonosi vjeri u budućnost jer se postiže da mladi ljudi budu usmjereni na sebe i jačanje svojih otpornosti, a samim time i većoj spremnosti činiti promjene za bolju budućnost – ističu studentice.
Danas smo svjedoci da nas svakodnevno može očekivati neka kriza, nažalost to je postala naša stvarnost. Trebamo ju takvu prihvatiti i hrabro se boriti i ojačati sebe. Ovo je samo jedna ideja naše sugrađanke Dorotee i njenih kolegica s fakulteta, kako se iz najtežeg može izvući prilika za rast.
