Na jučerašnji dan (25. veljače 1374.), prije 650 godina, objavljen je dokument u kojem se prvi put u povijesnim dokumentima spominje ime Šiljakovine. Danas ne postoji original tog dokumenta već nam je sačuvan prijepis iz 16. stoljeća.
Petar, Gregor i Ladislav, sinovi Nikole iz Male Mlake bili su vlasnici zemlje nazvane Mali Kostanjevec ili Novaki. U dokumentu su opisane granice tog posjeda i pri tome se spominje Šiljakovina koja graniči s tim posjedom.
…prima itaque meta incipit a meta sessionis Sylakowyna vocate, que est prope et iuxta eandem possessionem et tendit directe contra cursum aque fluuii Bwna…
U to vrijeme Šiljakovina je dosta manja nego u današnje vrijeme. Mali Kostanjevec najvjerojatnije obuhvaća i područje današnjeg zaseoka Lučani i vinograda Podgaj. Selo Kostanjevec je nestalo krajem 16. stoljeća, najvjerojatnije zbog turskih provala. Posjed Mali Kostanjevec kasnije postaje dio Šiljakovine.
Ni na sjeveru Šiljakovina nije zauzimala prostor današnje katastarske općine. Granica posjeda Petrovine, kako je opisana 1395., išla je do potoka Peščenjaka i dalje do velikog puta prema Kravarskom, najvjerojatnije tokom potoka Koren do Ramiščaka.
Veći dio posjeda Šiljakovina najvjerojatnije je bio u sklopu posjeda Želin dok je dio posjeda kod potoka Bune bio vlasništvo turopoljskih plemića koji su se odrekli tog svojeg dijela 1394. i ustupili su ga građanima Gradeca. Povod za to darivanje je bila odluka kralja Žigmunda iz 1387. kada je posjede Petrovinu i Hrašće izuzeo od vlasništva kraljevskog gradića Želina i poklonio za vječna vremena gradskoj općini pa su turopoljski plemići poklonili i svoj dio nadajući se gradskoj zaštiti.
U našoj rubrici Povijest i tradicija možete doznati još neke detalje o povijesti sela, te o tome kako je Šiljakovina prije bila dio značajne župe Petrovina.
Tekst je izvorno objavljen na portalu siljakovina.com.
