U listopadu 2023. ukupan promet putnika u hrvatskim zračnim lukama iznosio je 966 tisuća putnika, što je za 5,6% više nego u listopadu 2022., kada je ostvaren promet od 915 tisuća putnika, priopćio je Državni zavod za statistiku.
Najveći promet putnika ostvarila je zračna luka Zagreb, 348 tisuća putnika, što je porast od 9,1% u odnosu na listopad 2022., kada je prevezeno 319 tisuća putnika. Slijedi zračna luka Split, s 270 tisuća prevezenih putnika, što je porast od 12,8% u odnosu na listopad 2022., kada je prevezeno 240 tisuća putnika, te zračna luka Dubrovnik, s 242 tisuće prevezenih putnika, što je porast od 11,7% u odnosu na listopad 2022., kada je promet iznosio 217 tisuća putnika. U zračnoj luci Zadar ostvaren je promet od 77 tisuća putnika, što je pad od 28,8% u odnosu na listopad 2022., kada je promet iznosio 108 tisuća putnika. Najveći porast prometa putnika od 249,8% u odnosu na listopad 2022. ostvarila je zračna luka Osijek.
Najznatniji međunarodni putnički promet ostvaren je sa zračnim lukama Njemačke, 235 tisuća putnika, što je za 10,2% više u odnosu na listopad 2022. Slijede zračne luke Ujedinjene Kraljevine, sa 141 tisućom prevezenih putnika, što je za 13,2% manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine, te zračne luke Francuske, sa 76 tisuća prevezenih putnika, što je za 20,0% više u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Ukupan broj slijetanja i polijetanja zrakoplova u zračnim lukama u listopadu 2023. iznosio je 10 859, što je porast od 0,7% u usporedbi s listopadom 2022., kada je broj slijetanja i polijetanja iznosio 10 787.
Ukupan promet tereta u zračnim lukama u listopadu 2023. iznosio je 718 tona, što je pad od 12,0% u usporedbi s listopadom 2022., kada je promet tereta iznosio 816 tona.
U razdoblju od siječnja do listopada 2023. u usporedbi s 2022. ukupan broj slijetanja i polijetanja zrakoplova u zračnim lukama porastao je za 5,0%, a promet putnika za 15,5%, dok je promet tereta pao za 6,3%.
