Iz Zelenog prstena Zagrebačke županije, javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima i drugim zaštićenim dijelovima prirode, su nam objasnili iz kojeg razloga se ne smiju brati proljetnice. “Pozivamo građane da umjesto branja proljetnice fotografiraju, crtaju, slikaju, uživaju u pogledu i svojim primjerom pokažu djeci kako se odgovorno ponašati prema prirodi.”, navodi ravnateljica Zelenog prstena, dr.sc. Tatjana Masten Milek.
Proljetnice su prve biljke koje cvjetaju nakon zime, a koje svojom ljepotom navješćuju svu raskoš koju će priroda pokazati u sljedećim mjesecima. Najljepši šumski ukrasi – visibabe, bijele šumarice, ljubičice, jetrenke, jaglaci, šafrani, proljetni drijemovci (zvončići), najljepše su na svojim prirodnim staništima. Ako tamo i ostanu, moći ćemo ih promatrati svake godine iznova, dok u našim vazama na stolovima traju samo nekoliko dana.
Visibaba je najranija i najrasprostranjenija proljetnica i cvjeta već pod snijegom. Šafran ne uspijeva u sjeni, voli svijetle prozračne šume i proplanke, cvijet se ujutro otvara, a navečer zatvara. Jaglac raste na livadama sunčanih i suhih staništa, među grmljem, na obroncima i rubovima svijetlih, listopadnih šuma. Svojim mirisom privući će vas i očarati ljubičica, dok će tajanstvena bijele šumarice za vrijeme kiše sklapati latice kako bi zaštitile nježne prašnike i tučak od vremena. Krhke i kratkotrajne latice šumarice lako se raznose vjetrom.
Proljetnice su trajnice, odnosno višegodišnje biljke koje zimu preživljavaju pod zemljom u obliku podzemnih organa – lukovice, gomolja ili podanka. Njihov nadzemni dio svake zime odumire, a u proljeće izrasta novi stoga je važno uživati u njihovoj ljepoti i ne brati ih.
Sakupljanje cijelih biljaka dovodi do njihovog trajnog uklanjanja sa staništa čime se značajno utječe na veličinu njihovih prirodnih populacija. Strogo zaštićene biljke poput kockavice i velecvjetnog kukurijeka ne smiju se brati, sakupljati, uništavati, sjeći osim za znanstvena istraživanja uz posebno dopuštenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Propisane su novčane kazne za prijestupnike u iznosu od 25.000 do 200.000 kuna/ 3.318,10 do 26.544,56 eura za pravnu osobu te od 7.000 do 30.000 kuna/ 929,10 do 3.981,68 eura za fizičku osobu i odgovornu osobu u pravnoj osobi.
