Na rasvjetnom stupu oglas za odvoz otpada. Nazoveš čovjeka, on dođe, pokupi šutu, platiš mu u gotovini bez računa ili pratećeg lista, više te ne zanima što se dogodilo s tim smećem. Posebno nakon potresa, procjene su da se je količina građevnog otpada u Hrvatskoj povećala za gotovo 40%, od čega oko 30% završi na ilegalnim deponijima ili se ilegalno odlaže na komunalnim odlagalištima.
Gosti urednika i voditelja Mladena Iličkovića u Studiju 4 HTV-a danas su bili Gordana Mikulčić Krnjaja iz Upravnog odjela za urbanizam i zaštitu okoliša Grada Velike Gorice te Josip Pavlović iz udruge Ekologija grada.
Mikulčić Krnjaja je kazala da je za potrebe sanacije ilegalnih deponija, kojih je manjih na području Velike Gorice četrdesetak te nekoliko većih, prošle godine utrošeno 105 tisuća eura, a da se iz ovogodišnjeg proračuna izdvaja oko 120 tisuća.
KOMUNALNO REDARSTVO
Pravnica iz gradskog upravnog odjela naglasila je da je Velika Gorica prvi grad u Hrvatskoj koji je donio odluku kojom je komunalnim redarima dana zadaća da uspoređuju dokaznice o zbrinjavanju s količinom građevnog otpada.
“Investitor mora, nakon što završi ili rušenje ili izgradnju, dostaviti sve dokaznice o zbrinjavanju otpada komunalnom redaru, koji onda uspoređuje dokumentaciju iz projekta i nakon toga obavještava ili naš odjel, koji je izdao dozvolu, da je sve u skladu s dozvolom ili da nije. Ne možemo zaustaviti izdavanje uporabne dozvole za objekt, ali možemo kazniti na temelju odluke investitora ako se radi o fizičkoj osobi, a ako se radi o pravnoj, proslijediti dokumentaciju inspektoratu”, rekla je.
Mikulčić Krnjaja je dodala da je u Gorici postavljeno dvadesetak što stacionarnih što lovačkih nadzornih kamera te da je u planu povećanje broja komunalnih redara.
RECIKLAŽNO DVORIŠTE ZA GRAĐEVNI OTPAD
Mikulčić Krnjaja također je rekla da grad čeka raspisivanje natječaja za reciklažno dvorište za građevni otpad.
“Što se tiče građevnog otpada, imamo lokaciju za reciklažno dvorište, napravili smo dokumentaciju, pravomoćnu dozvolu imamo i čekamo raspisivanje natječaja nadležnog ministarstva ili fonda. Spremni smo za prijavu. Ali da ne čekamo, kupili smo drobilicu za građevni otpad tako da građevni otpad koji trenutno imamo na lokaciji kraj odlagališta drobimo i materijal navažamo na internu cestu”, rekla je.
EKOLOGIJA GRADA
“Moram pohvaliti ovu mjeru. Ovo je jedan smislen način kako da se ilegalnom deponiranju stane na kraj”, komentirao je Josip Pavlović iz udruge Ekologija grada komunalno-redarstvene mjere iz Velike Gorice.
Udruga Ekologija grada detaljno je dokumentirala jedan od slučajeva s početka ove priče. Vlasnik otpada, odnosno naručitelj odlaganja koje se završi ilegalno, prema važećim zakonima ne snosi nikakvu odgovornost, a sudski procesi protiv izvršitelja, kazao je Pavlović, dugački su i iscrpljujući.
Zato u Zagrebu danas postoje 32 velika i oko 1400 malih ilegalnih deponija, a na području cijele Hrvatske, prema procjenama, njih čak dvadeset tisuća.
