Ministarstvo poljoprivrede dodijelilo je na rok od 20 godina Športsko-ribolovnoj udruzi ‘Odra’ Velika Gorica ribolovno pravo u ribolovnom području Sava za zonu unutar administrativnih granica grada Velika Gorica i općina Kravarsko i Orle. ŠRU ‘Odra’ Velika Gorica u suradnji s institutom IRES iz Jagodnog u sklopu međunarodnog projekta DaWetRest na jezeru Ježevo gradi mrijestilište za autohtone riblje vrste.
Na ove dvije teme poveli smo razgovor s predsjednikom ŠRU ‘Odra’ Velika Gorica Ognjenom Cahunom.
Čime gospodari ŠRU ‘Odra’ Velika Gorica, o čemu brine, koliko broji članova?
Kao što već desetljećima brinemo, tako ćemo i u narednih dvadeset godina brinuti o razvoju športskog i rekreativnog ribolova na području Velike Gorice. Ujedno ćemo brinuti o ekosustavu te napretku i razvoju ribljeg fonda u svim vodama kojima gospodarimo. Športsko-ribolovna udruga ‘Odra’ Velika Gorica jedna je od najvećih udruga tog tipa u Zagrebačkoj županiji. O konstantnosti udruge dovoljno govori i činjenica da je pod sadašnjim nazivom upisana u Registar udruženja građana grada Zagreba 12. listopada 1995. godine.
Godine 1973. osnovana je pod nazivom Športsko ribolovno društvo Velika Gorica, a dotad je od 1956. godine djelovala kao Pododbor Zagrebačkog športskog ribolovnog društva. Svake godine okuplja oko 800 stalnih članova ribiča i po ukupno 2000 dnevnih ribiča, posjetitelja naših voda, a uz njih naravno djecu i mlade i zaljubljenike u prirodu.
Udruga gospodari s ukupno 554,9 ha ribolovnog područja ribolovne zone Sava unutar administrativnih granica grada Velika Gorica, općina Orle i Kravarsko, osim izdvojene zone šljunčare Staro Čiče – Vukovina. Plan upravljanja Udruge, koji nam je pomogao definirati načine, količine i vrste s kojima ćemo u budućnosti poribljavati te održavati balans ekosustava na našim jezerima, izradio je Institut ‘Ruđer Bošković’.
Jedna od važnih djelatnosti ŠRU ‘Odra’ je obnova ribljeg fonda. Kako je došlo do pristupa projektu DaWetRest?
Bitno je naglasiti da je novim zakonom o slatkovodnom ribarstvu po prvi put definirano da se više ne smije poribljavati određenim alohtonim, dakle nesamoniklim, prenesenim u ovaj kraj vrstama kojima smo dosad poribljavali. Jedna od tih vrsta je amur, riba na našim prostorima poznata kao čistač mulja. Zakon trenutno još uvijek ostavlja mogućnost poribljavanja konzumnim šaranom, koji je također alohtona vrsta, no uskoro se ni to više neće smjeti.
U proteklih nekoliko godina udrugu smo digli na sasvim novu razinu. Za cilj smo si dali osvještenje naših članova i simpatizera o važnosti zaštite ribljeg fonda naših voda. Izuzetno je važno da konstantno držimo pod nadzorom i kontrolom i naša jezera i riblji fond.
Promišljajući kako u budućnosti osigurati poribljavanje, prateći natječaje i prakse drugih zemalja, kao udruga smo zaključili da je ključ u zaštiti autohtonih vrsta i registraciji mrijesnog materijala. Uključili smo se i postali jedan od 46 članova konzorcija na EU projektu DaWetRest. To je projekt financiran iz HORIZON EUROPE programa, koji je znanstvena perjanica Europske Unije. Naš dio projekta je izgraditi zeleno i održivo mrijestilište i izmrijestiti autohtonu vrstu šarana vretenca te očuvati njegov genski materijal da bismo osigurali buduće poribljavanje ekosustava. U zajednici na tom projektu sa ŠRU ‘Odra’ sudjeluju institut IRES iz Jagodnog i Institut ‘Ruđer Bošković’.
Koliko dobar posao radimo i kolika je važnost DaWetRest projekta na europskoj razini, govori i činjenica da je je ŠRU ‘Odra’ 6. veljače 2024. u prostorijama Pučkoga otvorenoga učilišta organizirala međunarodnu radionicu i ugostila visoke predstavnike Europske Komisije u Velikoj Gorici, što je veliki uspjeh na razini cijele Republike Hrvatske. Na radionici se tražilo mjesto više jer je među prisutnima bila i gospođa Andreea Strachinescu, koja je izrijekom pohvalila rad hrvatskih partnera u sklopu projekta. Gospođa Strachinescu je voditeljica za istraživanje i razvoje Glavne uprave za pomorstvo i ribarstvo Europske komisije. Ova Uprava je odgovorna za područje politike ribarstva, prava mora i pomorskih poslova Europske unije.
Što je sve potrebno za podići mrijestilište? U kojoj je fazi projekt?
Izuzetno je važno reći da bez pristupa u kojem kontroliramo proces proizvodnje autohtonog mrijesnog materijala, nemamo budućnost za naše vode, koje su najveće bogatstvo Velike Gorice.
Naš je plan ispred ŠRU ‘Odra’ Velika Gorica napraviti edukacijski centar i mrijestilište, definirati vrste te zaštititi mrijesni materijal kojim ćemo poribljavati naše vode. Počeli smo šaranom vretencem, a preko HORIZON projekta pokušat ćemo zaštititi i kečigu, koja je imuna na karcinom. Radi se o izuzetno bitnoj autohtonoj ribi koja je dovedena na rub izumiranja.
Nije jednostavan proces dolaska do zaštićenog materijala. Trebaju proći godine selekcije spolno zrelih matica iz kojih se vadi ikra da bi se došlo do najjačih i najzdravijih jedinki s našeg područja za reprodukciju. Što se tiče šarana vretenca, ovaj segment je riješen. Institut IRES već deset godina u svojim bazenima radi seleciju šarana vretenca i već ima izdvojen dovoljno kvalitetan mrijesni materijal. Što se tiče kečige, put je ovo koji tek treba proći. Naša udruga postoji već skoro 70 godina, 10 godina nije dugačak period i što prije treba početi.
U mrijestilištu ćemo imati mogućnost mrijestiti i dohraniti ribu za poribljavanje maksimalne količine 2 tone, što je dovoljno za naše potrebe kroz proljetnu i jesensku tranšu ribe. Cijeli projekt izgradnje mrijestilišta koštat će ukupno oko 300 000 eura. Dio sredstava od 220 000 eura je doznačen iz projekta, a dio će se nadoknaditi kroz volonterski rad i kroz sredstva udruge. Oprema je već kupljena sredstvima koja su doznačena iz projekta. Oprema je stigla i smještena je na jezeru Ježevo. Projektna dokumentacija je u izradi. Geodetske podloge su gotove i čeka se građevinska dozvola za područje kod ribičke kućice na Ježevu. Na istom području planiramo izgraditi i edukacijski centar, ali on je tek u našim idejama i jednostavnim skicama dok ne nađemo fond koji bi to pokrio.
Kako će se ovaj projekt odraziti na cijene ribolovnica? Raspravljalo se dosta o ovome u zadnje vrijeme.
Uspoređujemo s ranijim cijenama, pa ćemo govoriti u kunama. Kada je 2008. godine donesen prvi zakon o slatkovodnom ribarstvu, njime su definirane kvote poribljavanja naših jezera vrstama kojima smo mi u obvezi poribiti prema planu upravljanja, a cijena ribe je tada bila 8 kuna. Ako je bila obveza godišnje da poribimo 7 do 9 tona, možete jasno doći do količine novca koja je u ono vrijeme bila potrebna.
Danas je cijena ribe od 35 do 42 kune. Ova cijena je dovela udruge koje imaju mali broj članova do ruba egzistencije. U svjetlu recentne polemike o povećanju cijena u ribolovnim udrugama, to nije zato što je netko tako odlučio, nego stoga što udruge, da bi pratile inflaciju cijena, moraju osigurati sredstva da bi izvršile svoje obveze.
Kao predsjednik smatram da je ribolov rekreacija koja mora ostati dostupna svima. Ribolov na ovim područjima je krenuo još za vrijeme Thurn und Taxis obitelji i bio je dostupan i bogatima i siromašnima i starima i mladima i smatram da to tako mora biti. Odra nije mijenjala svoje cijene ribolovnice. Ne mogu reći da smo mi najviše za to zaslužni. Silni trud naši volonteri ulažu da se prijavimo na natječaje Grada Velike Gorice i Zagrebačke županije iz kojih povlačimo dio sredstava.
U trenutku u kojem ćemo proizvoditi sami mrijesni materijal, nećemo biti ovisni o tržišnom kretanju cijena ribe za poribljavanje te nećemo dozvoliti da nam se dogodi situacija, kao što se sada događa u Sloveniji, da u slučaju zabrane poribljavanja konzumnim šaranom nemamo mogućnost na tržištu kupiti ribu za poribljavanje ekosustava.
Kako će sve ovo utjecati na ekosustav Turopolja?
Osiguravamo nekoliko stvari. Prva je da će ŠRU ‘Odra’ Velika Gorica biti sama sposobno proizvesti mrijesni materijal. Druga da ćemo kontrolirati njegovo porijeklo tj. poribljavat ćemo samo autohtonim vrstama.
Treće, moći ćemo kontrolirati i spriječiti svaku vrstu zaraze i bolesti ribe. Mi danas, kada kupimo u ribnjačarstvu ribu, po zakonu trebamo tražiti potvrdu zdravlja ribe od nadležnog veterinarskog instituta i prijavljujemo poribljavanje nadležnom državnom inspektoratu. No nitko od nas ne zna sasvim pouzdano nosi li ta riba u sebi nekog parazita ili bolest koja može biti pogubna za cijeli ekosustav. U trenutku kada riba dolazi iz zatvorenog ekosustava, iz vode Ježeva koja cirkulira i koja je poznate pH vrijednosti, tada smo smanjili mogućnost zaraze i stvorili uvjete za garanciju opstojnosti.
U vašim se dokumentima često spominje monitoring ptica kao važan dio proučavanja ekosustava.
Dio našeg zatvorenog ekosustava je i oteretni kanal Sava-Odra. Dugo vremena je prevladavalo mišljenje da se u slučaju aktivacije oteretnog kanala riba razlije po njegovim rubovima i da, kada nema dovoljno volontera da je vrate, ugiba i propada. Međutim, ovo je mišljenje bilo pogrešno. U prirodnom ciklusu, ova riba postaje hrana aktivnim grabljivicama naših šuma.
Do prije deset godina ovdje nije živio orao štekavac, sada imamo sedam aktivnih gnijezda. Ona nisu nastala zato što naš ekosustav loš, nego zato što je bogatiji ribom više nego ikada i što smo doveli zdravlje ekosustava dotle da smo privukli vrste koje su s našeg područja emigrirale. Priroda je ta koja sve uravnotežuje. Mi ljudi samo se trebamo truditi ne naštetiti.
Gdje vidite ŠRU ‘Odra’ za deset godina?
Imat ćemo edukacijski centar, mrijestilište, autohtone vrste, čiste vode i zapošljavat ćemo veći broj stručnjaka za zaštitu ribljeg fonda. Kažem više jer već imamo dvojicu vrhunskih stručnjaka, zaposlit ćemo još.
Na kraju želim zahvaliti Gradu Velikoj Gorici i gradonačelniku Ačkaru te Zagrebačkoj županiji što su prepoznali rad, trud i entuzijazam koji smo voljni dati. Prepoznali su bitnost našeg ekosustava i onoga što radimo kao ribolovna udruga.
Sastali smo se s gradonačelnikom Ačkarom kada je prije tri godine preuzeo mandat i odmah smo krenuli, s Coca-colom kao glavnim sponzorom, prvo postavljanjem edukativnih tabli, a zatim nadzornih kamera i zapošljavanjem ribočuvara, čije plaće Grad subvencionira, u akcije čišćenja i prevencije onečišćenja naših jezera.
>> Pokušao odnijeti ribu iz oteretnog kanala, spriječili ga ribočuvari
Sve to ide puzajućim korakom, ali prije sedam godina, kada sam preuzeo funkciju predsjednika ŠRU ‘Odra’, jezero Ježevo je bilo prepuno smeća i narkomanskih igli. Danas imate jezero koje obiluje sadržajem i dostupno je građanima, a već godinu pol dana nismo našli niti jednu iglu i nema više devastacije imovine. Konačno smo riješili barem jedno jezero. Tako radimo i na zaštiti svih ostalih jezera i nadam se da ćemo maknuti smeće sa svih naših voda.
