Na blagdan sv. Lucije, zaštitnice Turopolja, 13. prosinca, Velika Gorica slavi svoj dan. Rođendan grada obilježit će brojne aktivnosti, a središnja proslava je svečana Akademija povodom Dana Grada na kojoj će biti dodijeljene nagrade grada zaslužnim pojedincima i kolektivima.
Već tradicionalno, Plemenitaši će održati Lucijsko spravišće, a u POU će biti Dan otvorenog kina s besplatnom projekcijom. U sklopu Dana grada besplatan je parking, besplatno korištenje gradskog bazena, besplatno klizanje, besplatan ulaz u Muzej Turopolja, a u školama će se održati dan bez zvona i ocjena. Navečer nas čeka koncert Prljavog kazališta na Trgu Stjepana Radića.
A sada, malo o povijesti našeg divnog kraja
Na povijesnoj i političkoj karti Velika Gorica prvi put spominje se 1228. godine kao sjedište župe. Otada do danas prolazila je burnu povijest nošena na krilima mjena u širem i užem okruženju. Od turskih najezdi, preko borbi s velmožama, pregovora s kraljevima i banovima, do svjetskih i lokalnih ratova koji su je činili dijelom različitih država i državnih uređenja, Turopolje i Velika Gorica mijenjali su se, ali i uvijek ostajali svoji. Često u povijesti Turopoljci su bili posljednja obrana Zagreba – od turskih osvajanja do Domovinskog rata u kojem su dali veliki doprinos, ne samo na Kupi kao posljednjoj obrani glavnog grada, već na svim ratištima diljem Hrvatske.
Velika Gorica je od malog seoskog trgovišta, od 2.871 stanovnika prerasla u grad od 31.614 stanovnika (1991.), dok danas s pripadajućim naseljima broji preko 60.000 stanovnika. U posljednjem stoljeću se broj stanovnika u užem području grada povećao se 11 puta, dok se na ukupnom prostoru udvostručio.
Kroz jedno stoljeće živjela je u pet državnih zajednica Austro-Ugarskoj, Kraljevini Jugoslaviji, NDH, SFRJ i na kraju u samostalnoj Republici Hrvatskoj. U administrativno političkom smislu kao centar Turopolja bila je općinsko i kotarsko središte, te sjedište grada s 58 naselja. Pripadala je široj zajednici zagrebačkoj županiji, zajednici općina Zagreb, a u kraćem razdoblju ulazila je i u sam grad Zagreb, da bi konačno 1995. dobila status grada.
Važno je trgovačko (veleprodaja, autokuće i dr.), upravno, obrazovno (Veleučilište osnovano 2003) i kulturno središte Turopolja; razvijeno je proizvodno i uslužno obrtništvo. Prerađivačka industrija smještena je u okolnim naseljima. U središtu Velike Gorice nalazi se tzv. Turopoljski grad, u kojem je od 1960. Muzej Turopolja s arheološkom, etnografskom, kulturnopovijesnom i likovnom zbirkom. Od 1980. djeluje galerija Galženica. Župna crkva Navještenja Blažene Djevice Marije. U blizini je međunarodna zračna luka. – Na području današnjega grada i bliže okolice pronađeni su arheološki ostatci iz prapovijesti (kultura grobnih polja sa žarama), antike (rimski grobovi) i ranoga srednjega vijeka, slavenski grobovi (oko 800) s mnogobrojnim prilozima (drvena vjedrica, perle od kovine, sjekire i strjelice). Velika Gorica prvi se put spominje 1228. kao sjedište župe. U XVI. st., za osmanske provale u Turopolje, vojska Hasan-paše Predojevića opustošila je 1593. Veliku Goricu i teško oštetila župnu crkvu Navještenja Marijina (obnovljena 1686–90. te ponovno 1893. po nacrtima Hermana Bolléa). Velika Gorica stekla je 1602. sajmišni privilegij, koji je proširen 1831. godine.
U XIX. st. Velika Gorica se snažnije gospodarski i demografski razvija, ondje djeluje više kulturno-prosvjetnih društava, a 1885. otvorena je Hrvatska čitaonica. Na prostoru velikogoričkoga naselja Pleso sagrađena je 1962. Zračna luka Zagreb (od 2016. Međunarodna zračna luka »Franjo Tuđman«), koja je 2017. proširena novim terminalom.
Posljednja tri desetljeća do danas potpuno su izmijenili sliku dotad poznate Velike Gorice. Dinamičan razvoj velikogoričkog kraja kroz elektrifikaciju, dovršenu sredinom 60-tih godina, asfaltiranje svih prometnica, izgradnju moderne prometnice do Zagreba, uvođenje vodovoda i kanalizacije koji se šire prema vanjskim gradskim područjima, dovršena telefonizacija, izgrađen magistralni plinovod (1992. počela izgradnja).
Mnogo toga prošla je naša “mala” Velika Gorica, a mnogo toga je još pred nama.
Sretan rođendan Grade naš!
