U razdoblju od 1. do 31. siječnja 2024. godine VG Čistoća je putem Google obrasca objavljenog na web stranici provela anketu o zadovoljstvu korisnika pruženim uslugama. Na anketu se odazvalo 482 korisnika, od čega 460 (95,4%) korisnika s područja Grada Velike Gorice, 11 (2,3%) korisnika s područja Općine Kravarsko, 2 (0,4%) korisnika s područja Općine Orle i 9 (1,9%) korisnika s područja Općine Pokupsko.
Od svih korisnika koji su odgovorili na anketu, 381 (79%) ih živi u obiteljskim kućama, a 101 (21,0 %) u stanovima u stambenim zgradama. Najveći broj kućanstava (127 odnosno 26,3%) je četveročlano, potom je 98 (20,3%) dvočlanih, 80 (16,6%) peteročlanih, 73 (15,1%) tročlanih i 49 (10,2%) šesteročlanih kućanstava te 22 (4,6%) jednočlanih odnosno samačkih. Ostalih 33 (6,8%) kućanstava imalo je 7 ili više članova.
Gotovo 80% ispitanika zadovoljno radom VG Čistoće
Na pitanje o zadovoljstvu postojećim sustavom sakupljanja i odvoza komunalnog otpada 383 korisnika (79,5%) izjasnilo se da su u potpunosti ili prilično zadovoljni, dok je 99 (20,5%) korisnika iznijelo neke primjedbe zbog kojih nisu u potpunosti zadovoljni.
Od korisnika se također tražilo da ocjenama od 1 (najgora) do 10 (najbolja) ocijene omjer kvalitete i cijene usluga VG Čistoće, a odgovori uglavnom pozitivno ocjenjuju taj omjer. Naime, 399 korisnika (82,8 %) dalo je odgovore u rasponu od 5 do 10, dok je samo 79 (16,4 %) korisnika dalo ocjenu nižu od 5.
Među 42 primjedbe (8,7% od ukupnog broja ispitanika, 45,7 % od nezadovoljnih) odnosilo se na primjedbu da se plave i žute posude (za otpadni papir/karton odnosno plastičnu/metalnu ambalažu) ne prazne dovoljno često, odnosno da bi sa jednog odvoza mjesečno trebalo prijeći na 2 odvoza mjesečno, kao i da se događa da se, zbog pretjeranog punjenja i ručnog istresanja žute kante, događa da u njoj na dnu ostane zaglavljen dio materijala.
Sljedeća tema primjedbi nezadovoljnih korisnika odnosila se na nezadovoljstvo brojem odvoza ili redovitošću odvoza miješanog komunalnog otpada – 19 korisnika (4,0 % ukupnog broja, odnosno 20,7 % svih nezadovoljnih korisnika) izjasnilo se da im jedan odvoz tjedno nije dovoljan, ili nisu zadovoljni redovitošću odvoza.
Preostale žalbe odnosile su se na rukovanje spremnicima, izostanak pražnjenja i čistoću spremnika.
Najviše se “na kućnom pragu” odvajaju papir i plastika
Na pitanje broj 6 koje se odnosilo na vrste otpada koje korisnici razvrstavaju, većina korisnika odgovorila je da razvrstava papir (467 odnosno 96,9 %) i plastiku (468 odnosno 97,1 %), za što se posude nalaze „na kućnom pragu“. Nešto manje ih je odgovorilo da razvrstava i metale (379, odnosno 78,6%).
“Ovaj rezultat pokazuje da neki korisnici možda nisu razumjeli da se u žutu posudu za ambalažu odlaže i metalna ambalaža, pa se iz ovog, ali i iz odgovora na druga pitanja, zaključuje da bi trebalo dodatno uložiti truda u edukaciju korisnika o detaljima pravilnog razvrstavanja otpada”, komentar je iz VG Čistoće.
>> FOTO Stanari u Kolarevoj postavili čelično spremište za komunalne posude za otpad
Biootpad iz kuhinje razvrstava 334 (69,3%) ispitanika, a zeleni otpad iz vrta odnosno okućnice njih 249 (51,7%). Da odvaja staklo navelo je 369 (76,6%) ispitanika, 337 (69,9%) navelo je da odvaja glomazni otpad, 300 ispitanika (62,2%) da odvaja tekstilni otpad, a 280 ispitanika (58,1%) da odvaja problematični i opasni otpad.
“Među komentarima koje se moglo upisati pod „Ostalo“ najznačajniji su oni pojedinih korisnika koji navode da nemaju uvjeta za razvrstavanje, odnosno da im nisu dostupne odgovarajuće posude, ili da nemaju prijevoz za odlazak do reciklažnog dvorišta. To pokazuje da bi trebalo dodatno raditi na poboljšanju pokrivenosti područja Grada spremnicima za odvojeno sakupljanje otpada te osmisliti dodatne načine sakupljanja, osobito problematičnog i opasnog otpada, primjerice putem akcija sakupljanja od korisnika”, komentiraju iz VG Čistoće.
Staklo razvrstava 67% Velikogoričana
Pitanje o korištenju spremnika za otpadnu staklenu ambalažu pokazalo je da 332 (68,9 %) korisnika za razvrstavanje koristi spremnike na javnim površinama, dok je 68 korisnika (14,1 %) navelo da koristi spremnik u stambenoj zgradi.
“Među ostalim odgovorima najviše se ističu odgovori korisnika koji ne odvajaju staklo jer nemaju u blizini spremnik ili je dostupan spremnik najčešće zatrpan staklom, te onih koji odnose staklenu ambalažu u reciklažno dvorište, što pokazuje da žive u blizini reciklažnog dvorišta, ili su pak toliko savjesni da usprkos nedostupnosti spremnika, odlučuju odvojeno sakupiti staklenu ambalažu. Iz toga proizlazi da postoji potreba za nabavom i raspoređivanjem dodatnih spremnika za otpadno staklo na javnim površinama”, dodaju iz Čistoće.
Tekstil odvaja 62% građana
Na pitanje o korištenju spremnika za odvojeno sakupljanje tekstila, 155 korisnika (32,2%) odgovoriloje da najčešće koristi polupodzemne spremnike na javnim površinama, 142 korisnika (29,5%) odgovorilo je da koriste spremnike tvrtke S.F.T. Recycling koji se također nalaze na javnim površinama, odnosno ukupno 297 (61,6%) korisnika odgovorilo je da odvojeno odlaže tekstilni otpad, što se poklapa s rezultatom iz pitanja broj 6.
“Među ostalim odgovorima ističu se odgovori u kojima korisnici izjavljuju da nemaju u blizini ili u svojem naselju spremnik ili da odlažu tekstilni otpad u reciklažno dvorište ili ga rješavaju na drugi način. Također iz ovih odgovora jasno je da bi trebalo proširiti dostupnost spremnika za odvojeno sakupljanje tekstila, ili uvesti neku vrstu redovite akcije sakupljanja otpadnog tekstila, npr. putem posebne vreće za otpadni tekstil”, komentar je.
Velika većina koristi reciklažna dvorišta
Da koriste Reciklažno dvorište Velika Gorica u Velikoj Gorici odgovorilo je 415 (86,1 %) ispitanika, dok je 55 (11,4 %) odgovorilo da koristi RD Mraclinska Dubrava u Mraclinu. Da koriste mobilno reciklažno dvorište izjasnilo se 81 (16,8 %) ispitanika.
“Preostalih 27 (5,6 %) ispitanih izjasnilo se da ne koristi reciklažno dvorište, većinom jer im nije dostupno (predaleko, nemaju prijevozno sredstvo) ili jer nisu imali potrebe (što vjerojatno znači da nisu svjesni potrebe za odvajanjem opasnog i problematičnog otpada)”, komentar je.
Polovici korisnika nije poznato da mogu prijaviti divlji deponij
Na pitanje „Je li vam poznato da na internetskom portalu Grada Velike Gorice postoji obrazac »Prijava divljeg odlagališta otpada«“ većina korisnika, njih 243 (50,4 %) odgovorilo je da im to nije poznato, dok je gotovo polovica odgovorila da znaju za tu mogućnost, ali da je nisu koristili.
>> ARHIVA ILEGALNO ODLAGANJE OTPADA
“Vrlo mali broj korisnika, samo 5 (1,0 %) odgovorio je da su prijavili „divlje“ odlagalište otpada i da je ono potom očišćeno, dok je 15 korisnika (3,1 %) odgovorio da su prijavili, ali nije očišćeno. Iz ovoga bi se moglo zaključiti da je korisnike potrebno bolje informirati o mogućnosti prijave „divljih“ odlagališta, ali i da je potrebno revnije postupati po prijavama”, navodi se.
Recikliranje jestivih ulja
Od ukupno 482 ispitanika, njih 53,5 %, odnosno 258 na pitanje o mogućnosti odvajanja otpadnog jestivog ulja „na kućnom pragu“ odgovorilo je da bi voljeli imati tu mogućnost u stambenim zgradama, dok je većina onih koji nisu pozitivno odgovorili obrazložila svoj odgovor time da ne žive u stambenoj zgradi, nego u obiteljskoj kući.
Preporuke za poboljšanja rada na temelju rezultata ankete
Kao dio svoga strateškoga plana, iz VG Čistoće su sami sebi zadali preporuke za poboljšanje sustava odvojenog skupljanja komunalnog otpada:
- Prvenstveno to je uvođenje još jednog odvoza ambalažnog otpada (plastika/metali, žuta posuda), ako je moguće bez reduciranja broja odvoza miješanog komunalnog otpada. Također je potrebno educirati radnike o pravilnom pražnjenju posuda u smislu zaštite na radu i pravilnog rukovanja posudama te njihovog pravilnog odlaganja nakon pražnjenja, a poželjno je i opremiti sva komunalna vozila nadzornim kamerama kako bi se mogla pratiti eventualna odstupanja i nepravilnosti, bilo od strane radnika, bilo od strane korisnika usluga.
- Temeljem pritužbi o dostupnosti usluge, preporuka je nabaviti dodatne spremnike za otpadnu staklenu ambalažu i razmjestiti ih, osobito po naseljima izvan Velike Gorice. Također bi trebalo nastaviti i ojačati nabavu i postavljanje polupodzemnih spremnika te urediti „zelene otoke“ za eventualne viškove reciklanata po selima, prvenstveno na ključnim prometnim pravcima, a pritom i proširiti mrežu spremnika za tekstilni otpad, kojih izvan Velike Gorice uopće nema.
- Potrebno je osigurati uslugu pranja posuda korisnicima na zahtjev, osobito za stambene zgrade, i uvesti naplatu ove usluge, budući da ona nije dio obvezne minimalne javne usluge odvojenog sakupljanja komunalnog otpada. Stambenim zgradama treba ovu uslugu obavljati redovito, u pravilnim vremenskim razmacima, a ostalim korisnicima isključivo na zahtjev.
- Nabaviti malo komunalno vozilo za sakupljanje otpada iz nepristupačnih uskih ulica, koje bi se ujedno moglo koristiti za pražnjenje spremnika za otpadno staklo u stambenim zgradama, sakupljanje biootpada od korisnika u udaljenim naseljima ili sakupljanje i odvoz otpadnih jestivih ulja, kad se taj sustav uvede u stambenim zgradama.
- Organizirati redovite godišnje akcije sakupljanja npr. sitnog EE otpada, problematičnog i opasnog otpada ili otpadnog tekstila od kućanstava putem posebne kutije odnosno vreće za tekstil koje bi se korisnicima podijelile jednom godišnje.
- S obzirom na pritužbe korisnika o nedostupnosti i udaljenosti reciklažnih dvorišta za korisnike koji nemaju svoj prijevoz, treba uzeti u obzir mogućnost nabave još jednog mobilnog reciklažnog dvorišta kako bi se povećao broj dolazaka MRD tijekom godine u naselja koja nemaju izgrađeno reciklažno dvorište.
- Iz pojedinih odgovora u anketi vidljivo je da korisnicima neke teme sustava odvojenog sakupljanja komunalnog otpada nisu dovoljno jasne, pa je potrebno pojačati aktivnosti edukacije javnosti o pravilnom gospodarenju otpadom, odvajanju otpada, načinu izračuna i naplate cijene usluga itd. Također je potrebno modernizirati web stranicu VG Čistoće, uvesti neku vrstu foruma te rubriku pitanja i odgovora, kao i komunikaciju s korisnicima putem društvenih mreža.
- Problematika nedovoljnog i nepotpunog evidentiranja izvršenja usluge, kao i nedostatak sustava praćenja izvršenja, od zahtjeva korisnika, preko internih naloga, do izvršenja usluge, povezana je i s nedostatkom kvalitetnog softverskog rješenja za ukupno poslovanje društva, pa je potrebno provesti projekt informatizacije i uvođenja kvalitetnog integriranog softvera potrebnog za poslovanje društva.
