Ministarstvo poljoprivrede jučer je na e-Savjetovanje dalo Nacrt Pravilnika provedbe mjera Nacionalnoga pčelarskog programa za razdoblje od 2017. do 2019. Ciljevi su Programa poboljšanje tehničkih uvjeta pčelarenja, zdravlje i vitalnost pčelinjih zajednica, sigurnost i kvaliteta pčelinjih proizvoda, njihova pozicija na tržištu te primijenjena istraživanja. Ukupni troškovi Programa nešto su porasli, s 2,12 na 2,24 milijuna eura godišnje (cca 18 milijuna kuna), koliko će se i dodjeljivati pri provedbi paketa od osam mjera, a Pravilnik ih ima donijeti. U odnosu na prethodno razdoblje (2014-2016) sredstva su raspoređena prema prioritetima Programa.
Najviše novca predviđa se za mjere tehničke pomoći pčelarima, obnavljanja pčelinjeg fonda i racionalizacije troškova selećeg pčelarstva, dok su za suzbijanje štetnika i bolesti pčela troškovi značajno pali.
Novost je u odnosu na prethodne pravilnike razrada sufinanciranja tehničke pomoći po razredima. Razreda je više i predviđene svote su značajnije. Pod mjeru tehničke pomoći potpala je mjera edukacije pčelara, a mjera kontrole kvalitete meda sada je pod mjerom za potporu laboratorija. Novim su programom predviđene dvije sasvim nove mjere, mjera praćenja tržišta i mjera poboljšanja kvalitete proizvoda s ciljem plasmana proizvoda na tržište. Mjera za obnavljanje pčelinjeg fonda i dalje se odnosi samo na trženje maticama. Novost je laboratorijska analiza pčela.
Prema NPP-u za razdoblje od 2017. do 2019., pokazatelji su uspješnosti za novu mjeru praćenja tržišta stanje izrade i ažuriranja baze podataka o prodaji i cijenama pčelinjih proizvoda (razvoj sustava praćenja) te praćenje potreba proizvođača i tržišta pčelinjih proizvoda. Uspjeh se nove mjere poboljšanja kvalitete proizvoda s ciljem iskorištavanja tržišnog potencijala ispituje brojem organiziranih promotivnih kampanja i edukacija potrošača, izradom shema potvrđivanja kvalitete proizvoda na tržištu te uspješnošću potvrđivanja kvalitete.
TEHNIČKA POMOĆ PČELARIMA
Prema prioritetima novog NPP-a, Pravilnik razrađuje mjeru tehničke pomoći pčelarima. Mjera obuhvaća podmjere nabave novih pomagala, pribora i opreme, edukacije pčelara i senzorskih analizičara te podmjeru koja se odnosi na aktivnosti i razvoj infrastrukture Hrvatskoga pčelarskog saveza.
(1) Minimalni iznos sufinanciranja troškova nabave opreme prije mogućeg umanjivanja iznosi 1000 kuna, a kroz šest razreda maksimalni se iznos kreće se od 3 000 do 75 000 kuna. Ako Pravilnik bude donesen u ovom obliku, bit će omogućen povrat do 80% troškova. Povrat za ostale podmjere maksimalno je 90% prihvatljivoga troška.
a) 1-15 košnica, 3.000,00 kuna,
b) 16-30 košnica, 10.000,00 kuna,
c) 31-50 košnica, 20.000,00 kuna,
d) 51-100 košnica, 35.000,00 kuna,
e) 101-300 košnica, 50.000,00 kuna,
f) 301 i više košnica, 75.000,00 kuna.
Dosad su se s 10 i 20 tisuća kuna za nabavu opreme sufinancirala samo dva razreda pčelara, do 30 i preko 30 košnica. Prosječan hrvatski pčelinjak broji 45 pčelinjih zajednica. Godine 2015. u Hrvatskoj je bilo registrirano 12 526 pčelara i 564 616 košnica.
(2) Za stručna predavanja u okviru tekuće godine registriranoj se udruzi može vratiti do 5 tisuća kuna, županijskom savezu 10 tisuća, a HPS-u 50 tisuća kuna. Za edukaciju senzorskih analitičara po stupnju se sufinancira 2 500 kuna.
(3) Za aktivnosti izrade info materijala, web i časopis HPS-a (sustav za protok informacija) te prisustvovanje na specijaliziranim skupovima predviđeno je 300 000 kuna.
Za mjeru se predviđaju sredstva od 830 tisuća eura godišnje. U prethodnom je razdoblju, s iznimkom 2014., kada je većina sredstava otišla na suzbijanje varooze, za mjeru bilo predviđeno oko 200 tisuća eura godišnje manje. Iskorišteno je (Konačni podaci nisu još poznati, svi postoci iskorištenosti utrošenih sredstava odnose se na 2014. i 2015.) za ovu mjeru 24,34% od utrošenih sredstava u Nacionalnom programu 2014-2016.
SUZBIJANJE ŠTETNIKA I BOLESTI PČELA, POSEBNO VAROOZE
Za ovu je mjeru 2014. bio predviđen iznos od čak 1,42 milijuna eura, a za sljedeće dvije nešto više od milijun eura godišnje. Ukupni su troškovi mjere pali s 3,5 na 1,88 milijuna eura. Natječaj kreće u travnju.
Maksimalni iznos potpore, najkorištenije (57%) u prethodnom periodu, za konvencionalne pčelare trebao bi iznositi 30 kuna (prije 25), a za ekološke pčelare vjerojatno i dalje ostaje 50 kuna po pčelinjoj zajednici.
Prema evaluaciji rezultata 2014-2016, pčelarima je 2015. zbog malog broja veterinarsko medicinskih proizvoda, odnosno dostupnih aktivnih tvari omogućeno sufinanciranje nabave organskih kiselina za uništavanje varoe te šećera kao pomoćnog sredstva. Količina kiselina i šećera ne smije prelaziti 50% iznosa potpore.
MJERE OBNAVLJANJA PČELINJEG FONDA I KONTROLE KVALITETE MEDA
Sredstva su dostupnija za mjere obnavljanja pčelinjeg fonda i kontrolu kvalitete meda. Sa 60 kuna sufinancira se trženje selekcioniranih matica kroz potporu uzgajivačima, a od ove godine iznosi potpora mogu obuhvaćati laboratorijsku analizu uzoraka pčela i matica u svrhu selekcije (80%, 50 kn po uzorku). Korisnik na analizu može dati najviše 50 pčela. Mjera se i dalje ne odnosi na nabavu pčelinjih zajednica. Mjera je od posebnog značaja radi očuvanja sive pčele, autohtone pasmine pčela u Republici Hrvatskoj.
Ispitivanje kvalitete i botaničkog porijekla meda sufinancira se potporama za analizu triju uzoraka. Pokriva se 90% troškova, a maksimalni je iznos potpore, kao i dosad, 500 kuna po uzorku. Pri kontroli kvalitete meda i dalje se analiziraju udio vode, električna provodljivost, količina HMF-a, aktivnost dijastaze te se provode melisopalinološka i senzorska analiza. Zbog biljne i klimatske raznovrsnosti Hrvatske uvjeta velike su mogućnosti za proizvodnju raritetnih vrsta meda te povećanje njegove ponude i konkurentnosti.
RACIONALIZACIJA SELEĆEG PČELARSTVA
I kupnja opreme za selidbu košnica financira se po novim razredima. Do 35 000 kuna mogu dobiti pčelari koji imaju 30 do 80 košnica, 50 tisuća do 200, a 75 tisuća kuna oni koji imaju više od 200 košnica. Pokriva se maksimalno 80% sredstava. Za ovu mjeru dostupno je 250 tisuća eura više nego u proteklom razdoblju.
Zbog zemljopisnog položaja Republike Hrvatske i triju klimatskih zona, sve veće urbanizacije kao i kratkotrajnosti paša, četvrtina hrvatskih pčelara seli na dvije ili više pčelinjih paša. Kroz mjeru će se omogućiti uspostava evidencije selećih pčelinjaka, njihovo praćenje i nadzor te uređenje lokacija za doseljavanje.
MJERA SURADNJE ZA PRIMIJENJENA ISTRAŽIVANJA
Nešto manje novca nego u prethodnom razdoblju predviđeno je za primijenjena istraživanja u pčelarstvu (150 tisuća eura). Glavni ciljevi teme su, prema novom NPP-u, jačanje i izgradnja baze znanja za dijagnostiku, preventivu, tretman te utjecaj bolesti i štetnika na zajednice, uključno s novim nametnicima, očuvanje bioraznolikosti pčela te potvrda autentičnosti vrste, zemljopisnog porijekla te načina proizvodnje pčelinjih proizvoda.
Na natječaj se mogu prijaviti znanstveno-istraživačke institucije. APPRRR imenuje Povjerenstvo za utvrđivanje uvjeta i provedbu natječaja. U Povjerenstvu po jedan član predstavlja Ministarstvo poljoprivrede, Agenciju za plaćanja, HPA i HPS, a tri su člana akademske zajednice s područja biotehničkih i biomedicinskih znanosti.
MJERA PRAĆENJA I MJERA POBOLJŠANJA
Mjere praćenja tržišta i poboljšanja kvalitete proizvoda za plasman na tržište sufinanciraju djelatnosti HPS-a. Prvom se financira praćenje tržišta, skupljanje podataka o pčelinjih proizvodima, biološkom materijalu te pratećoj industriji s ciljem stvaranja Izvješća o strukturi proizvodnje i plasmanu na tržište. Provodi se reprezentativnom bazom podataka od 8% do 10% hrvatskih pčelara. Mjera poboljšanja odnosi se jedinično na maksimalan iznos od 10 tisuća kuna, koji HPS-u može biti odobren za promotivni materijal, te 20 tisuća kuna za oglase u medijima. Ukupno je za mjeru praćenja kroz tri godine dostupno 66 tisuća, a za mjeru poboljšanja 156 tisuća eura.
KADA KREĆE?
Uključite se u savjetovanje. Javna rasprava traje do 17. veljače, a izvješće o provedenom savjetovanju očekuje se do 24. veljače. Unatoč tome što je Pravilnik u javnoj raspravi manje od 24 sata, već ima komentara. Programi donošenjem Pravilnika kreću za svaku mjeru u Pravilnikom određeno vrijeme. Svi se zahtjevi za sufinanciranje podnose Agenciji za plaćanja. Svi se troškovi pravdaju preslikom i/ili originalom računa podmirenih u zakonskim rokovima za pojedinu mjeru.
