U vrijeme ovih ljetnih vrućina na zdravlje posebno trebaju paziti srčani bolesnici, stariji ljudi i oni koji imaju problema s tlakom. Provoditi vrijeme u hladu i piti mnogo tekućine te jesti laganu hranu, već je uobičajena preporuka. No, uz opasnost od vrućina koje mogu šokirati naše tijelo, ljeti je česta i pojava crijevnih viroza. Iako virozu vežemo za zimu, ovo toplo vrijeme idealno je za razvoj te širenje virusa i bakterija, pogotovo onih koje uzrokuju crijevne viroze. Virusom ili bakterijom lako se možemo zaraziti u javnom prijevozu, dodirom zaražene osobe ili površine te zaraženom hranom.
Neki od najpoznatijih virusa koji uzrokuju crijevnu virozu su Rotavirus i Norovirus. Rotavirus većinom napada djecu. Simptomi napada ovog virusa su povraćanje i groznica te proljev koji traje od 3 do 8 dana. Djeca ostaju zarazna i do tjedan dana nakon prestanka simptoma, odnosno oporavka.
Norovirus je najčešći virus koji napada naš probavni sustav. Simptomi obično počinju naglo, 2 do 3 dana nakon zaraze. Simptomi zaraze ovim virusom su povraćanje, bol i grčevi u trbuhu, proljev, a u nekim slučajevima i visoka temperatura. Ovi neugodni simptomi traju 3 do 4 dana, dok u slučajevima teže zaraze mogu trajati i tjedan dana. Ako u tom vremenu ne dođe do opravka ili se simptomi pogoršaju, obavezno je potražiti liječničku pomoć.
Osim spomenutih virusa, jedan od najčešćih uzroka crijevnih viroza u ove ljetne dane je i bakterija salmonele. Salmonela se razvija u hrani koja nije dovoljno termički obrađena ili nije primjereno pohranjena, odnosno, ako hrana stoji duže vrijeme na toplom. Ljeti često idemo na izlete ili putovanja pa hrana koju nosimo ponekad nije dobro pohranjena stoji u automobilu, u ruksaku ili u putnoj torbi na toplom.
U uobičajenim slučajevima, kod crijevne viroze liječnička pomoć nije potrebna. Crijevna viroza liječi se mirovanjem, dijetom i rehidracijom organizma jer povraćanjem i proljevom tijelo gubi velike količine vode. Od hrane se preporučuje dvopek ili slani štapići u prvom stadiju bolesti, a kasnije se jelovnik može dopunjavati laganim juhama s mrkvom i rižom. Tijekom cijelog trajanja bolesti važno je uzimati puno tekućine. Iako je uobičajena praksa da se u to vrijeme pije neka vrsta crnog čaja, to nije u potpunosti zdravo, budući da takav čaj zbog velike količine teina može biti težak za želudac. Bolji su izbor blagi čaj od kamilice ili mente koje želudac lakše podnosi, a i djeca će ih lakše piti. Uz čajeve se preporučuju i negazirani sportski izotonični napitci, koji nadoknađuju izgubljene minerale i vitamine. Neki od narodnih lijekova za pomoć kod proljeva su i čaj od suhog lišća kupine ili dunje.
Najbolji lijek je, naravno, prevencija. Stoga u ove vruće dane dobro pazite na higijenu, često perite ruke, posebice nakon boravka u javnim prostorima, nastojite ne jesti niti piti iz iste posude ili boce koje koristi više osoba. Također, hranu uvijek dobro termički obradite i nakon jela pospremite u hladnjak kako bi izbjegli nastanak bakterija.
Autor: Dario Drvodelić
