Vlada Republike Hrvatske donijela je Nacionalni pčelarski program za razdoblje od 2017. do 2019. godine težak više od 17 milijuna kuna godišnje.
Prema podacima iz Evidencije pčelara i pčelinjaka u Republici Hrvatskoj u 2015. pčelarenjem se bavilo oko 12 500 pčelara te je zabilježeno oko 550 tisuća pčelinjih zajednica, što je u odnosu na 2013. porast od 28,5 odnosno 12,9%. Prema anketnim podacima prosjek proizvodnje meda po pčelinjoj zajednici za gorsku, kontinentalnu i mediteransku Hrvatsku iznosio je 16,43 kg meda u 2013., 11,19 kg u 2014. te 20,32 kg u 2015. godini. Prosječni trošak po kilogramu proizvedenog meda iznosio je 16,12 kuna, a med se uvozio po prosječnoj cijeni od 13 kuna. Cijene višecvjetnog meda domaće proizvodnje kretale su se na malo od 18 do 80 kuna (srednja vrijednost 45,44 kn/kg), a na veliko od 18 do 70 kuna s prosjekom od 26,50 kn/kg.
Prema podacima Hrvatske gospodarske komore u Hrvatsku su u prvih deset mjeseci 2015. uvezene 853 tone meda, od čega skoro 600 tona iz Kine, što u odnosu na 2013., kada je uvezeno 330 tona, predstavlja rast uvoza od 258%. Ministarstvo poljoprivrede trend uvoza meda odredilo je kao zabrinjavajuć. S druge strane, izvoz meda u prvih je deset mjeseci 2015. u odnosu na 2013. porastao za skoro 200%, sa 162 tone na 318 tona.
U prošlom je razdoblju (2014.-2016.) provođeno šest mjera od kojih je za suzbijanje varooze iskorišteno 57,62% utrošenih sredstava, a isti se intenzitet korištenja mjere očekuje i u narednom razdoblju. Za tehničku pomoć pčelarima i udruženjima pčelara iskorišteno je 24,34% utrošenih sredstava, a sredstva su se koristila i za obnovu pčelinjeg fonda (siva pčela autohtona je hrvatska pasmina pčela), racionalizaciju troškova selećeg pčelarstva, suradnju sa specijaliziranim tijelima te potporu laboratorijima koji provode analitiku fizikalno-kemijskih parametara i utvrđivanje botaničkoga porijekla meda. Za ovu je mjeru iskorišteno tek 0,14% utrošenih sredstava.
Mjere novog Nacionalnog programa su I) tehnička pomoć pčelarima i organizacijama pčelara, II) suzbijanje štetnika i bolesti pčela, naročito varooze, III) racionalizacija troškova selećeg pčelarenja, IV) mjere za potporu laboratorija za analizu pčelinjih proizvoda s ciljem potpore pčelarima da svoje proizvode plasiraju na tržište i povećaju njihovu vrijednost, V) obnavljanje pčelinjeg fonda, VI) suradnja sa specijaliziranim tijelima za provedbu programa primijenjenih istraživanja u području pčelarstva i pčelarskih proizvoda, VII) praćenje tržišta, VIII) poboljšanje kvalitete proizvoda s ciljem iskorištavanja potencijala proizvoda na tržištu. Predviđeni troškovi provedbe pčelarskog programa iznose oko 2,5 milijuna eura godišnje.
Nedavno su se sastali Upravni i Nadzorni odbor te Sud časti Pčelarske udruge Turopolje, a za par dana održat će i Godišnju skupštinu. O novom se nacionalnom programu raspravljalo i još će se raspravljati.
