U studenome 2023. ukupan promet putnika u hrvatskim zračnim lukama iznosio je 357 tisuća putnika, što je za 10,2% više nego u studenome 2022., kada je ostvaren promet od 324 tisuće putnika, priopćio je Državni zavod za statistiku.
Najveći promet putnika ostvarila je zračna luka Zagreb, 274 tisuće putnika, što je porast od 8,9% u odnosu na studeni 2022., kada su prevezene 252 tisuće putnika. Slijedi zračna luka Split, s 40 tisuća prevezenih putnika, što je porast od 6,6% u odnosu na studeni 2022., kada je prevezeno 37 tisuća putnika, te zračna luka Dubrovnik, s 38 tisuća prevezenih putnika, što je porast od 24,5% u odnosu na studeni 2022., kada je promet iznosio 30 tisuća putnika. U zračnoj luci Zadar ostvaren je promet od 2 tisuće putnika, što je u odnosu na studeni 2022., kada je promet iznosio 1 tisuću putnika, porast od 43,4%, i to je ujedno najveći porast prometa putnika u zračnim lukama u studenome 2023.
Najznatniji međunarodni putnički promet ostvaren je sa zračnim lukama Njemačke, 80 tisuća putnika, što je za 4,3% više u odnosu na studeni 2022. Slijede zračne luke Francuske, s 25 tisuća prevezenih putnika, što je za 41,8% više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, te zračne luke Ujedinjene Kraljevine, s 23 tisuće prevezenih putnika, što je za 16,1% manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Ukupan broj slijetanja i polijetanja zrakoplova u zračnim lukama u studenome 2023. iznosio je 5 257, što je porast od 5,3% u usporedbi sa studenim 2022., kada je broj slijetanja i polijetanja iznosio 4 991.
Ukupan promet tereta u zračnim lukama u studenome 2023. iznosio je 734 tone, što je pad od 10,4% u usporedbi sa studenim 2022., kada je promet tereta iznosio 819 tona.
U razdoblju od siječnja do studenoga 2023. u usporedbi s istim razdobljem 2022. ukupan broj slijetanja i polijetanja zrakoplova u zračnim lukama porastao je za 5,0%, a promet putnika za 15,3%, dok je promet tereta pao za 6,7%.
