Na današnji dan prije 143 godine Zagreb je pogodio razorni potres jačine 6,3 stupnja po Richeru s intenzitetom 8 stupnjeva Mercallijeve ljestvice. Epicentar potresa bio je na području Medvednice. Mnoštvo stanovništva pobjeglo je ili se iselilo, a dvije osobe su poginule. Čak 29 osoba je bilo teško ozlijeđeno.
Potres se dogodio u utorak 9. studenog 1880. u 7 sati, 33 minute i 50 sekundi, prema podacima meteorološke postaje u Zagrebu. U prva 24 sata nakon potresa na zagrebačkom je Glavnom kolodvoru izdano 3800 putničkih karata. Nakon najvećeg udara, slijedilo je nekoliko potresa slabijeg intenziteta. Do travnja 1881. godine zabilježeno je 185 podrhtavanja tla. Stanovnici čije su kuće bile oštećene, smješteni su u za to izgrađene barake na području Zrinjevca i današnje Klaićeve ulice.
SVJEDOČANSTVO IZ TUROPOLJA
Svjedočanstvo o potresu nalazimo u knjižici Martina pl. Mirenića iz Rakarja. Mirenić je rođen 10. studenoga 1857. godine, a potres se dogodio dan prije njegova 23. rođendana.
U rukom pisanom izvješću o rođenjima i krštenjima u obitelji, koje je u vlasništvu Ankice Kadabec r. Mirenić, nalazimo sljedeće retke: “Jedan veliki Potres Zemlje je bio G 1880. 9. Studena u osam sati u jutro, u ono doba ga nije još nitko pamtio tako jakog potresa.”
Stranice je objavio prapraunuk Mirenićev i zaljubljenik u Turopolje Goran Postić, čiji rad možete pratiti u grupi Turopoljska baština.
POSLJEDICE POTRESA
Kako bi se mogao nositi s posljedicama potresa, Zagreb je ustanovio posebno povjerenstvo koje je u svome izvješću zapisalo:
“Ne računajući crkve, kapele i velike državne zgrade nastradalo je od potresa 485 kuća u tolikoj mjeri, da će troškovi popravka daleko premašiti godišnji dohodak ovih kuća. Daljnje 462 kuće oštećene su toliko, da će se za njihov popravak potrošiti preko 40 postotaka bruto dohotka tih kuća. Manje pako štete pretrpjela je 451 kuća. U svemu oštećeno u Zagrebu 1758 kuća, ne računajući ovamo kuće, koje nisu povjerenstvu prijavljene. Za popravak oštećenih kuća morat će se izdati najmanje dva milijuna forinti.”
Seizmolog Marijan Herak, navodi Wikipedia, tvrdi da se tadašnja materijalna šteta može usporediti s 50 milijuna kruna, koliko je iznosila polovica tadašnjeg godišnjeg državnog proračuna. Car i kralj Franjo Josip donirao je tom prilikom 20.000 forinti, no to je bilo dovoljno tek za obnovu nekoliko kuća. Novčana pomoć unesrećenim stizala je iz cijele Europe. Najveći dio prilog uplaćen je na području Austro-Ugarske, no sredstva su skupljena i u Kopenhagenu, Istanbulu, Cardiffu, Londonu, Parizu, Bernu, Sofiji, Aleksandriji, a pomoć je poslao i papa Lav XIII.
Ipak, potres je potakao i veliku obnovu grada. Uz obnovu katedrale, koja će odsada biti njegovim zaštitnim znakom, Zagreb dobiva i brojne nove palače, parkove i fontane.
