Velikogorički MOST jutros je održao konferenciju za novinare s naslovom “Odgovornost Grada Velika Gorica za (ne)održavanje vodotoka u Turopolju, problemi i prijedlozi rješenja”, na kojoj su riječ imali prof.dr.sc. Zoran Pišl, Kristina Čižmek te Ivan Bekavac.
Prof.dr.sc. Zoran Pišl inače je matematičar, biostatističar, dugogodišnji profesor na Prirodoslovno matematičkom fakultetu, istraživač bioraznolikosti, osnivač i voditelj Instituta za istraživanje i razvoj održivih eko sustava iz Novog Čiča, a Kristina Čižmek je dr.vet.med. s iskustvom rada u Upravi za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede.
Na konferenciji se govorilo o tome kako je prosječni vodostaj u Turopolju zadnjih 40-tak godina pao oko dva metra: “Između ostalog i zbog toga su presušili mnogi potoci i vodotoci. Na najvećem zaštićenom vodonosniku Zagrebačke županije brojna su bogatstva šume, flore i faune, ali i vodocrpilišta, kao i zaštićeno izvorište rijeke Odre. Šteta napravljena neprimjerenom regulacijom rijeke Save, nikad dovršenim oteretnim kanalom Sava Odra Sava, nestručnim iskopima materijala, a u najnovije vrijeme izgradnjom hidrocentrala uzvodno od Zagreba može biti popravljena.”, govore.
Zakonom o vodama upravljanje vodama predaje u nadležnost Gradu Velika Gorica, a Grad u skladu sa Zakonom o upravljanju vodama osniva javno poduzeće VG Vodoopskrba. Sukladno navedenim Zakonima Grad ima obvezu donošenja Odluke o zaštiti izvorišta vode za piće te Odluku o zonama sanitarne zaštite. “Treba vratiti vodostaj na staru vrijednost kako bi se osigurala naša vodocrpilišta, kako bi se uništeni vodotoci, njihova flora i fauna revitalizirali, kako bi se zaštitile turopoljske šume i bioraznolikost. Nedosljednošću i nedostatkom volje državnih, ali i gradskih službi propušteno je mnogo prilika, ali još uvijek je moguće spasiti prirodu i gospodarstvo našeg kraja.”
Kako navode iz MOST-a, pokrivenost sustavom javne odvodnje je 74%, a priključenost je 83%. Sustavom javne odvodnje pokriveno je samo uže područje grada. To znači da svako četvrto kućanstvo na području GVG nema pristup kanalizaciji, a svako šesto koje je imalo mogućnost nije to iskoristilo. Na području GVG 39% kućanstava nije priključeno na kanalizaciju, navode iz MOST-a.
Nakon završetka izgradnje „Sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda“ planirana je pokrivenost od 92%, a priključenost od 90% što znači da svako šesto kućanstvo ostaje nespojeno. Kako se gradi „Sustav“ gradi se i grad odnosno širi se gradsko područje, stoga se može dogoditi da očekivano poboljšanje sustava izostane, objašnjavaju.
Vodocrpilište VG pripada ZG vodonosniku, više od 70% vodonosnika povezano je s rijekom Savom. Onečišćenje na području vodonosnika upućuje na zagađenje poljoprivrednog podrijetla, ali još je prisutnije zagađenje uslijed propusnosti kanalizacije i neodgovarajućih septičkih jama. Širenje gradova troši sve više vode praktički ispumpavajući pitku vodu iz okoliša. Iscrpljivanje utječe direktno na okoliš kao i na poljoprivredu. Zbog toga je nužno dobro planiranje, govore iz MOST-a. Mnoge civilizacije nestale su uslijed ekspanzije naselja koji je uzrokovao nedostatak vode (Maje).
“Mi već svjedočimo padu razine podzemnih voda uslijed čega je količinsko stanje od strane Hrvatskih voda ocijenjeno kao „loše“. „Loše“ je i kemijsko stanje podzemnih voda. Na području Zagrebačkog vodonosnika ukupno stanje podzemnih voda nalazi se u „lošem“ stanju. Razine podzemnih i površinskih voda te njihova kvaliteta direktno utječu na broj i raznolikost biljnih i životinjskih vrsta koje su još uvijek prisutne na prostoru GVG. Njihovom zaštitom i očuvanjem staništa čuvamo i sebe.”, govore na današnjoj presici.
