Park u Pjesničkom naselju u Velikoj Gorici od jučer nosi ime hrvatskog branitelja Jadranka Cumbaja, dragovoljca Domovinskog rata i heroja kojem su Velikogoričani na taj način odali počast i priznanje da za njegov doprinos i zasluge u Domovinskom ratu, u cijelosti donosimo priopćenje Ministarstva hrvatskih branitelja u spomen na heroja Jadranka Cumbaja.
Uz obitelj, ratne prijatelje i sumještane, svečanosti otkrivanja ploče s imenom Jadranka Cumbaja nazočili su potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, državni tajnik Darko Nekić, zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec, gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar, umirovljeni general Krešimir Ćosić, pripadnici 2. gardijske brigade Gromovi i predstavnici udruga iz Domovinskog rata te članovi Lovačkog društva Srna, čiji je Jadranko bio član.
Tom prigodom ministar Medved kazao je kako današnji događaj svjedoči našoj kolektivnoj svijesti i sjećanju na junake, na čemu je svima neizmjerno zahvalan, a posebno je zahvalio inicijatorima i realizatorima ove ideje kojom se zauvijek čuva uspomena na jednog od junaka Domovinskog rata.
„Park Jadranka Cumbaja u srcu predivnog grada Velike Gorice od sada će na poseban način, označavajući i podsjećajući, simbolizirati temelje naše samostalne i suverene Republike Hrvatske”, poručio je ministar Medved te ujedno podržao prijedlog postavljanja biste u čast Jadranku Cumbaju, kao i snimanje filma sa svjedočanstvima iz toga vremena.
Gradonačelnik Ačkar kazao je kako je prošlo malo manje od godinu dana otkada se pojavila ideja imenovanja parka u Velikoj Gorici, koju su u Gradu odmah prihvatili kako bi odali počast tom velikogoričkom junaku.
„Hvala, dragi Jadranko, hvala svim obiteljima naših branitelja i našim braniteljima koji su se pobrinuli da stojimo danas ovdje. Hvala svima koji su sudjelovali u ovom činu u spomen na našeg Jadranka Cumbaja”, kazao je Ačkar.
Velikogoričkog heroja Domovinskog rata prisjetio se i umirovljeni general Krešimir Ćosić, dugogodišnji zamjenik ratnog ministra obrane Gojka Šuška, koji je ujedno govorio i na Cumbajevom posljednjem ispraćaju, a prigodnim govorima obratili su se i predstavnici inicijatora, njegovi ratni prijatelji iz Gromova i sumještani iz Gradske četvrti Stari grad.
Program je moderirao Slavko Tolić, Jadrankov ratni prijatelj i jedan od inicijatora imenovanja parka njegovim imenom.
Ploču su otkrili Jadrankov otac Stjepan i gradonačelnik Ačkar, a majka Štefanija zajedno s ministrom Medvedom zapalila svijeću u spomen na svoga sina.
„Slušajući sve ono što se godinama ističe za našega sina čini me, istovremeno, i ponosnim, ali i žalosnim što naša obitelj uvijek osjeća bol zbog gubitka našeg Jadranka. No, ponosni smo što nakon toliko godina naš Jadranko nije zaboravljen”, kazao je Stjepan Cumbaj te u ime obitelji zahvalio inicijatorima i realizatorima ove ideje.
Jadranko Cumbaj – Pilot rođen je 14. prosinca 1967. u Zagrebu, a odrastao je u Velikoj Gorici, gdje je bio i društveno aktivan, pogotovo u Lovačkom društvu Srna, čiji je bio i tajnik. Bio je dragovoljac Domovinskog rata, a svoj častan ratni put prošao je kao pripadnik 21. mješovitog protuoklopno- artiljerijskog divizijuna i 2. gbr, legendarnih Gromova. Bio je pukovnik Hrvatske vojske i hrvatski ratni vojni invalid.
Svoju spremnosti, volju i odlučnost, pokazao je na bojištima diljem naše Hrvatske – od pokupskog do južnog bojišta, a tijekom rata uništio je 29 neprijateljskih tenkova i oklopnih vozila. Prvi je koristio termovizijski sustav i uništio neprijateljski tenk M-84, pogodivši ga navođenom raketom preko rijeke Kupe u Desnom Sredičkom, gdje je tada bila najbliža prva crta bojišta od Velike Gorice.
Poginuo je prvog dana vojno-redarstvene operacije Oluja, 4. kolovoza 1995., u Mošćenici u borbama za oslobođenje Petrinje, u 28. godini života. Za svoj doprinos nagrađen je brojnim odlikovanjima, među ostalim priznanjem „Andrija Andabak“, te za junački čin u ratu Redom kneza Domagoja s ogrlicom.
Park Jadranka Cumbaja postaje simbol zahvalnosti i poštovanja prema hrabrim ljudima poput njega koji su svoje živote položili za slobodu i mir, podsjetnik na temelje naše državnosti, na najhrabrije pojedince i inspiracija za naš svakodnevni rad u kojem su nam motivacija i inspiracija upravo ljudi poput Jadranka.
