Ova nagrađivana autofikcionalna proza koja govori o jednoj disfunkcionalnoj obitelji ostavlja puno prostora za razmišljanje. U tom suvremenom, obiteljskom romanu norveška autorica pisala je o nasljedstvu, odnosima s bratom i sestrama, razvodu braka te obiteljskoj prošlosti u kojoj je bilo seksualnog zlostavljanja. Fabula teče otprilike ovako: nakon što se doznalo da su roditelji oporukom nakanili zakinuti svoje dvoje starije djece u korist dviju mlađih kćeri, počinju se razotkrivati mračne obiteljske tajne. Otkrivaju se dugogodišnje laži i prikrivanja s kojima se živjelo, a koje su dovele do raskola u obitelji. U podlozi svih konflikata je seksualno zlostavljanje najstarije kćerke u njenom ranom djetinjstvu od strane oca i majčino odbijanje priznavanja tog gnjusnog čina. Roman datira iz 2016. godine i postao je megahit u Norveškoj, jer je čitateljstvo u njemu prepoznalo stvarnu autoričinu obitelj, i odredilo ga kao autobiografski, iako je autorica inzistirala na tome da je riječ o fikciji. Autoričina sestra, Helga Hjorth, je na to reagirala „proturomanom“ koji pokazuje njezinu perspektivu zbivanja i koji je također postao bestseller te se treba nadati da Naklada Ljevak neće napraviti dugu pauzu između te dvije knjige, nego uskoro objaviti i sestrin roman. Godina izdavanja „Nasljedstva“ kod nas je 2019.
Roman ima začuđujuće poticajan čitateljski tempo i unatoč tome što je relativno obiman (343 stranice) moguće ga je pročitati u jednom danu, a jedna izvrsna misao iz knjige koja opisuje ponašanje njezine sestre može se često uočiti i kao model ponašanja ljudi u našem stvarnom životnom okruženju: „To što je tvrdila da je neutralna, a u stvarnosti to nije bila, jer dobri odnosi sa svima nisu neutralnost ako je jedna strana nanijela nepravdu drugoj, ali ona to nije uzela u obzir ili nije u to vjerovala.“
Također, autorica opservira na temu moralnosti na puno mjesta od kojih bih izdvojila ovo: „Zašto svijet odlazi k vragu, rekla je, jer ljudi ne govore što misle, nisu iskreni, nego nastavljaju održavati lažni mir kako bi izbjegli neugodnosti.“
Vigdis Hjorth norveška je spisateljica rođena 1959. u Oslu. Studirala je filozofiju, književnost i političke znanosti. Autorica je dvadeset romana za djecu i odrasle. Romani su joj nagrađivani najprestižnijim književnim nagradama, poput nagrade Aschehoug i nagrade Norveških knjižara. Za knjigu Nasljedstvo nagrađena je Nagradom norveških knjižara (2016.) i nagradom Norveških književnih kritičara (2016.), a nominirana je i za prestižnu nagradu Norveškog vijeća. Hjorth ima troje djece i živi u Askeru.
Knjigu je prevela Ana Majnarić(1982.). Diplomirala je engleski jezik i sociologiju na Filozofskom fakultetu u zagrebu, gdje je usput odslušala i modul norveškog jezika. Kao slobodna prevoditeljica prevodi s književne tekstove engleskog i norveškog. Članica je Društva hrvatskih književnih prevodilaca.
Odabrala i pripremila: Dražena Petrišić
