„Djed je pokušao razumjeti smisao balkanskih granica, tih nesretnih sudbina ljudi i naroda. Noćima je razmišljao o njima i svoja je razmišljanja dijelio sa sinovima. Tragao je za odgovorom na pitanje zašto je njegov albanski narod nakon pada Osmanskog Carstva, više nego drugi, bio okovan, razapet unutar granica. Želio je sinovima prenijeti svoje spoznaje i gotovo nepogrešiv predosjećaj za granice. Granica nije bila samo crta u prostoru nego nešto puno veće i dublje, nešto što je trebalo razumjeti i protumačiti. Djedovo znanje temeljilo se na premalo podataka o granicama, premda je vjerno i predano pratio povijesne događaje, političke posljedice čestih borbi na Balkanu i u Europi. Očekivao je da i sinovi o tome nešto kažu jer je bio svjestan toga da će oni sa svojim obiteljima u budućnosti s granicama imati najviše problema.“
Humanost nema granica: Luan Starova koji živi i radi u Skoplju u Sjevernoj Makedoniji, zamolio je predstavnike izdavačke kuće TIM press da u njegovo ime na račun Gradske knjižnice i čitaonice u Petrinji stradale u potresu 2020. uplate cijeli iznos njegova autorskog honorara za knjige koje je objavio TIM press. Uz novčanu donaciju, ravnatelju knjižnice uručeni su i primjerci Starovinih romana.
Luan Starova (Pogradec, Albanija, 1941.) od 1943. godine živi u Makedoniji (najprije u Strugi, zatim u Skoplju). Školovao se na makedonskom jeziku, a diplomirao je francuski jezik i književnost. Od 1974., nakon magisterija i doktorata u Zagrebu, specijalizira na Sorboni u Parizu na području moderne francuske književnosti, a karijeru nastavlja kao sveučilišni profesor na Filološkom fakultetu u Skoplju. Bio je ambasador SFR Jugoslavije u Tunisu i u Palestini, zatim i prvi ambasador Republike Makedonije u Francuskoj, stalni predstavnik u UNESCO-u te nerezidentni ambasador u Španjolskoj i Portugalu. Starova piše na makedonskom, albanskom i francuskom jeziku, a pozornost domaće i međunarodne književne i kulturne javnosti privukao je 1992. objavljivanjem romana Očeve knjige, koji će postati i knjiga matrica serije cikličkih romana koje autor objavljuje pod zajedničkim naslovom Balkanska saga. Objavljeno je dvanaest romana tog ciklusa za koji je dobio nagradu „Marguerite Yourcenar“ te Medalju Udruženja pisaca koji pišu na francuskom jeziku, kao i najviše francusko priznanje, Orden Legije časti ‒ Vitez umjetnosti i književnosti. Roman iz 2017. godine kojeg je 2021. u Hrvatskoj objavio TIM press iz Zagreba govori o dijelu obiteljske povijesti, a tekst je s makedonskoga preveo Hašim Bahtijari, diplomirani politolog, urednik u TIM pressu. Ista izdavačka kuća objavila je još tri Starovina romana iz Balkanske sage: Generalovu ljubav, Ervehe:knjiga o jednoj majci i Vrijeme koza;Povratak koza. Prijevod „Granice“ objavljen je uz financijsku potporu Ministarstva kulture Republike Sjeverne Makedonije..
Odabrala i pripremila: Dražena Petrišić
Raspoloživost knjige za posudbu u Gradskoj knjižnici Velika Gorica možete provjeriti OVDJE.
