„Trenutak kada prestanemo vjerovati jedni drugima, kada prestanemo surađivati jedni s drugima i boriti se za bolji svijet jedni s drugima je pravi trenutak bez povratka, to je točka koja dijeli granicu između života i smrti, najvažnije mjesto za obraniti.“
Mnogo je godina prošlo od objavljivanja prve knjige u ZMAG-ovoj biblioteci „Zeleni alati“, točnije čak trinaest godina od kada su sociolog Dražen Šimleša i aktivist Matko Šišak objavili „Zelene alate za održivu revoluciju“, knjigu u kojoj su sumirali sve ono što su na vlastitoj koži iskusili tijekom četiri godine bavljenja permakulturom na Recikliranom imanju u selu Vukomerić u Vukomeričkim goricama. Od tada je ZMAG postao gotovo sinonim za permakulturu u nas (uz vrijedne permakulturiste Miroslava i Karmelu Kiš) na polju primjene, ali i na polju edukacije na svim poljima održivog razvoja. Njihove knjige, brošure i priručnici dostupni su svima besplatno u obliku Baze znanja na mrežnim stranicama udruge.
Osvrt na knjigu Dražena Šimleše
Današnji osvrt posvećujemo jednom od njihovih izdanja, knjizi Dražena Šimleše „Zeleni alati: Dobra ekonomija“ kroz koju ćete se, ako već niste, upoznati s pojmom „dobre ekonomije“ i načinima na koji ona pridonosi dobrobiti društva. Nakon prvog dijela knjige koji nudi kritiku trenutnog ekonomskog sustava, drugi dio knjige posvećen je opisu dobre ekonomije i njenih modela s posebnim naglaskom na opis kako se ti modeli pokazuju u današnjim dobrim pričama i praksi. Kroz cijelu knjigu se provlači poveznica između permakulture i dobre ekonomije.
Zašto nam je ova knjiga važna upravo sada? Zato što je ovo specifično vrijeme u kojem se upravo nalazimo moguća prilika za neka nova društvena i ekonomska, no prije svega lokalno održiva rješenja za naše bolje sutra. Zanimljivo je promatrati kako se većina nas okrenula lokalnim proizvođačima hrane, volonterstvu, kako je proradila razmjena dobara na grupama u okviru društvenih mreža, kako je dovoljno u trgovine odlaziti rijetko i kako se sasvim lijepo možemo snaći – barem za sada – s onim što već posjedujemo. A naša izolacija ne traje niti mjesec dana… Stara kineska (heh) poslovica, i citat kojim zapravo započinje ranije spomenuta knjiga „Zeleni alati za održivu revoluciju“, kaže: „Najbolje vrijeme za posaditi stablo bilo je prije deset godina. Slijedeće najbolje vrijeme je sad.”
Jednako tako, ako smo do sada bili slijepi pred činjenicom da „vrijednosti koje političko-ekonomska ideologija bazirana na jurnjavi za profitom iznad svega i stjecanju moći po svaku cijenu promovira stvaraju sustav koji je direktno suprotan našem biću“, sljedeće najbolje vrijeme da to uvidimo je možda upravo sada. Put koji vodi do nekih novih vrijednosti je međusobna povezanost, duh solidarnosti koju smo pokazali prema zdravstvenim djelatnicima, prodavačicama, starijim osobama dobra je stvar koju ne bi trebalo zaboraviti i temelj na kojem bi trebalo graditi dalje. „Naš je cilj povezanost. Temelj mreže života na našem planetu, tamo gdje i pripadamo i što možemo obogatiti našom kulturom i postignućima.“
Ako išta iole vrijedno možemo naučiti iz ove krize, onda je to važnost zajedništva. Poruka ove knjige je da nitko ne može mijenjati svijet sam – odnosno, može, ali samo svoj mikrokozmos – no da bi na globalnoj razini svim ljudima bilo bolje, promjeni trebamo doprinositi zajedno. Ili kako je to Dražen lijepo napisao: „Trenutak kada prestanemo vjerovati jedni drugima, kada prestanemo surađivati jedni s drugima i boriti se za bolji svijet jedni s drugima je pravi trenutak bez povratka, to je točka koja dijeli granicu između života i smrti, najvažnije mjesto za obraniti.“
Ovu knjigu i još mnoooogo korisnih „zelenih alata“ možete pronaći na mrežnim stranicama Udruge ZMAG, Baza znanja na https://www.zmag.hr/bazaznanja
Pripremila: Ivana Grubačević
