Izvrstan roman izraelskog autora Amosa Oza o emocionalnom raspadu jednog čovjeka koji uz to promišlja o pitanjima židovske povijesti i egzistencije, premijerno je objavljen još 1991. godine, a izdavačka kuća Fraktura iz Zaprešića objelodanila ga je u Hrvatskoj u studenome 2019.
Izvorni jezik djela je hebrejski pa je dobar posao prevođenja odradila Andrea Weiss Sadeh (1969.) koja je od 1991. do 2002. godine i živjela u Izraelu gdje je pohađala Umjetnički fakultet Bejt Berl, a zatim studirala humanističke znanosti na Otvorenom sveučilištu Izraela. S puno ljubavi prevodi književnost s hebrejskog i engleskog jezika. Članica je Hrvatskog društva književnih prevodilaca i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika.
Život Fime iz Jeruzalema
Glavni lik u romanu je sredovječni, pedesetčetverogodišnji Fima koji živi u Jeruzalemu. U svom životu imao je više ljubavnih veza i mnoštvo ideja, a napisao je i knjigu pjesama. Na dnevnoj bazi razmišlja o univerzalnim pitanjima svijeta u kojem živi i osobnim egzistencijalnim problemima. Pripadnik je pasivne generacije intelektualaca koja sanja uzvišene snove, a ne poduzima ništa da ih realizira. Kroz tri stotine i šezdeset stranica dobre priče o glavnom junaku, u kojoj se emocionalni raspad jednog čovjeka ogleda u etičkom slomu židovske države, Oz ukazuje na ono što on vidi kao nesposobnost izraelske vlade i glupost inteligencije. Efraim, Fima, Nisan, pjesnik, novinar, sanjar, filozof… zaposlen kao recepcionar na jeruzalemskoj ginekološkoj klinici, gdje ostvaruje kontakte sa ženama, zakomplicirao si je život koji je nekada bio obećavajući.
Dvaput razveden, materijalno potpomognut uglavnom poklonima svog bogatog, voljenog oca, stalno promišlja i zapravo živi život srednjih godina kroz duge unutarnje monologe i virtuozne verbalne eskapade u društvu prijatelja, u kojima izražava protivljenje politici izraelskih vlastodržaca. Analizirajući okupaciju teritorija, Fima gotovo poludi moralnim bijesom i traži etičke odgovore na politička pitanja što ga čini poprilično ljutim…
O autoru
Amos Oz ( 1939. – 2018.) bio je izraelski književnik i novinar te profesor književnosti na Sveučilištu Ben-Gurion u Be’er Shevi. Od 1967. aktivno se uključio u pokret za rješavanje izraelsko-palestinskog sukoba s izrazito pacifističkim stavovima.
Jedan je od utemeljitelja pokreta Peace Now, nevladine organizacije, aktivističke skupine liberalnog zagovaranja u Izraelu, s ciljem promicanja dvostranog rješenja izraelsko-palestinskog sukoba. Dobitnik je najprestižnije Izraelske nagrade za književnost 1998. godine te Goetheove nagrade grada Frankfurta 2005., prestižne nagrade kojom su ranije nagrađeni Sigmund Freud, Thomas Mann i drugi značajni stvaraoci.
Napisao je 18 knjiga na hebrejskom i oko 450 članaka i eseja. Njegova su djela prevedena na tridesetak svjetskih jezika. Usporedno s romanima redovno je objavljivao eseje o politici, književnosti i miru. Od istog autora u izdanju Frakture u Hrvatskoj se mogu pronaći i Pozdrav fanaticima, Juda, Židovi i riječi, Prizori iz seoskog života, Među svojima, Rimovanje života i smrti, Pantera u podrumu, Iznenada u dubini šume, Priča o ljubavi i tmini te Kako izliječiti fanatika. Hena com se pak pobrinula da nam ponudi na čitanje njegove romane Crna kutija i Moj Michael.
Pripremila: Dražena Petrišić
