„Spremne smo raditi uz vas, boriti se uz vas, umirati uz vas, dajte nam da glasamo uz vas“.
Ovo je samo jedna od poruka s transparenata koje su žene nosile u prosvjedima za svoja prava. Sve je počelo početkom 20. stoljeća zbog sve lošijih radnih uvjeta za žene.
Prvi prosvjed je održan u New Yorku 8. ožujka 1857. godine. Žene u tvornici tekstila prosvjedovale su zbog preniskih plaća. Osnovale su prvi ženski sindikat, koji je nastavio okupljati žene u prosvjedima za svoja prava. Osim radničkih prava, žene su se počele boriti i za ravnopravnost u nekim drugim pitanjima, poput prava glasa na izborima.
MARŠIRALE ZA SVOJA PRAVA
U Kopenhagenu je 1910. godine održana međunarodna ženska konferencija pod vodstvom njemačke socijalistkinje Clare Zetkin. Na toj konferenciji odlučeno je da se 8. ožujka obilježava kao Međunarodni dan žena. Nakon te konferencije, obilježavanje Dana žena proširilo se Europom. Osim za svoja prava, žene su 8. ožujka marširale i za neke druge ciljeve, poput mimohoda za 140 žena koje su poginule u požaru zbog loših sigurnosnih uvjeta u tvornici Triangle Shirtwaist u New Yorku ili mimohoda za svjetski mir tijekom 1. svjetskog rata.
Demonstracije povodom Dana žena obilježile su i početak Ruske revolucije, koja je kasnije prerasla u Oktobarsku revoluciju. Dan žena se u zapadnim zemljama prestao obilježavati 30-tih godina 20. stoljeća zbog povezanosti s komunizmom, a njega je zamijenio Majčin dan koji se slavi u svibnju. Godine 1960. s pojavom feminističkih pokreta, Dan žena se ponovno sve više počeo obilježavati. Ujedinjeni narodi su 1975. godinu proglasili godinom žene i od tada se 8. ožujka diljem svijeta ponovno obilježava kao Međunarodni dan žena.
SVAKODNEVNO ZLOSTAVLJANJE
Iako se Dan žena obilježava diljem svijeta, žene i danas u mnogim zemljama nemaju jednaka prava kao i muškarci. Nažalost, u mnogim narodima neravnopravnost spolova ne odnosi se samo na poslovnu neravnopravnost, već su žene zaista potpuno podcijenjene pa čak i maltretirane. Promjene se događaju svaki dan, ponekad nabolje, a ponekad i nagore. Kako bismo išta promijenili u odnosu prema ženama, promjene moramo započeti u vlastitom dvorištu.
Obiteljsko nasilje i nasilje nad ženama veliki je problem, kako u svijetu, tako i u hrvatskom društvu. U proteklih 10 godina, u Hrvatskoj je 300 žena izgubilo život zbog nasilja u obitelji.. Zlostavljanje je svakodnevno kod kuće, na poslu, na ulici. Žene su još uvijek manje plaćene za isti posao koji rade i muškarci. Promjene su posvuda potrebne i svaki dan trebao bi biti podsjetnik na spolnu ravnopravnost.
MALI ZNAK PAŽNJE
Kako bi pokazali ženama koliko ih cijene, mnogi muškarci na današnji dan ženama donose poklone. Najčešće je to čokolada, neki cvijet ili parfem. Uz proslavu Dana žena vežemo crveni karanfil, koji je prvotno bio simbol radničkog pokreta, a kasnije je prerastao u simbol Dana žena. Osim tog značenja, karanfil u drugim zemljama ima i drugačije značenje. U Portugalu je simbol revolucije, dok se u Irskoj uz djetelinu nosi na Dan Sv. Patrika. Karanfil je nacionalni cvijet Španjolske i Slovenije, u SAD-u i Kanadi daruje se na Majčin dan, a u Koreji za Dan roditelja.
Koji god cvijet poklonili svojoj ženi, djevojci, kolegici ili susjedi, poklonite ga s poštovanjem – jer žene su temelj društva.
