Dok brojni vijećnici u Saboru na svoj posao ne dolaze i sabornica ostaje prazna, postoje oni koji na svojim poslovima svakodnevno strepe i čekaju da se izglasaju izmjene Zakona koje ih se direktno tiču.
Upravo tako dane provodi i Brigita Matijević, vlasnica obiteljskog doma za starije u Novom Čiču. Naime, najavljeno je izglasavanje izmjena Zakona o socijalnoj skrbi. Možda mnogi odmahuju rukom na ovakve teme, no ona se tiče velikog broja starijih osoba, ali i njihovih obitelji.
Smanjivanje broja štićenika ili dvostruko povećanje cijene
Novim izmjenama Zakona koje se predlažu smanjio bi se kapacitet smještaja obiteljskih domova sa sadašnjih 20 na 12 osoba. U tom slučaju bi se ti domovi trebali zatvoriti ili preregistrirati u ustanove socijalne skrbi. Gospođa Matijević nam je objasnila što bi to u konačnici značilo.
“Obiteljski dom bi mogao imati samo 12 stanara, a više bi trebalo postati ustanova. To zahtijeva zapošljavanje direktora i više medicinske sestre. S ovim zapošljavanjima bi cijene za korisnike porasle. U mom domu je cijena oko četiri, pet tisuća kuna, a s ovime bi se to povećalo za gotovo duplo. Druga opcija mi je da smanjim kapacitet, a onda osam stanara mora otići, moram dati otkaz dva ili tri radnika. Kako god da okrenete, te izmjene je pisao netko tko očigledno nema predstavu kako to izgleda.”, govori gospođa Matijević.
U priču se uključila i Udruga Glas poduzetnika koja ističe da bi se ovim izmjenama samo povećao broj ilegalnih domova, zaposlenici bi ostajali bez posla, a ono najgore – brojni štićenici Domova za starije ostat će bez svog mjesta.
“Ja bi sad trebala imati srca izabrati osmero njih koji su kod mene već godinama i reći da oni više ne mogu biti jer je naš ministar tako odlučio. O tome nitko ne razmišlja, o drugoj strani priče..”
Koplja se lome na domovima za starije
Postavlja se i pitanje kako će resorno ministarstvo uopće zbrinuti starije ako do toga zaista i dođe? Razlog za uvođenjem izmjena je situacija s koronakrizom te činjenicom da je došlo do proboja u Domove za starije. No, rijetko se spominje da je virus ušao i u državne, velike domove te da je kompletna situacija takva da Nacionalni stožer preporučuje suzdržavanje druženja osoblju i zaposlenicima domova. Situacija s koronavirusom je alarmantna, no nije u redu da se lome koplja upravo na domovima za starije.
“Ne osporavam da nema loših domova, ne tvrdim da nema takvih, ali većina obiteljskih domova to ne radi samo kao posao, to nam je život. Ja sam 24 sata u Domu. Stalno se gleda kao da mi samo dođemo i pokupimo novce, ali to je neprestana briga i rad.”, dodaje Matijević.
“Nije bitno imamo li direktora, nego kako radimo s njima”
U Zagrebačkoj županiji registrirano je 150 Domova za starije, od čega je šest u Velikoj Gorici. Svih njih, vlasnika, zaposlenika, a posebno njihovih korisnika i njihovih obitelji, ove se izmjene itekako tiču.
“Najžalosnije je to što oni u ovu priču idu s time da pomognu starijima, ali kako će im pomoći? Time što će obitelj za njih tada umjesto četiri tisuće kuna mjesečno morati davati osam? Najgore je to što da i ja zaposlim sve te ljude koje bi trebala ako Dom prenamijenim u ustanovu, štićenici te ljude neće niti vidjeti. Nitko neće doći ovdje i sjediti satima s jednom određenom osobom, ali će duplo plaćati. Kako smo im onda pomogli? Njima nije bitno koliki im je televizor, imamo li višu medicinsku sestru ili ne znam koga, sve to nije bitno ako za njih nemate toplu riječ i ako nemate ljubav prema tom poslu. Možete vi zaposliti 300 direktora, njima to ništa neće promijeniti.”, zaključuje.
Prijedlog izmjene Zakona trebao bi doći na raspravu do kraja mjeseca, a za sada je stanje još uvijek neizvjesno. Kako navode s portala Novi Radio, “Predstavnici obiteljskih domova iz svih hrvatskih županija ujedinili su se te poslali na adresu Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike pismo u kojem traže dijalog uz napomenu da predložene zakonske izmjene nisu napravljene u konzultaciji sa strukom. Nacrt prijedloga Zakona o socijalnoj skrbi bit će na javnoj raspravi u trajanju od 30 dana te će zainteresirana javnost imati priliku dati svoje prijedloge i primjedbe.”
