Plan je bio uvesti sustav odvojenog sakupljanja otpada, izgraditi centre za gospodarenje otpadom, sanirati i zatvoriti sva odlagališta u Hrvatskoj. Čekanje je dugo i skupo, no Zagreb i Zagrebačka županija kad-tad će dobiti zajednički CGO, gdje će se obrađivati sav miješani komunalni otpad. Pod uvjetom da neki novi neugodni događaj u potpunosti ne obustavi izgradnju zagrebačkog odlagališta otpada Prudinec/Jakuševec, svatko je za sebe. To znači: pokušati što više odvojiti da bi se smanjila količina odloženog otpada, podići infrastrukturu za odvojeno prikupljeni otpad, osigurati dovoljne kapacitete za odlaganje.
Sustav odvojenog sakupljanja otpada u Velikoj Gorici uveden je prije dvije godine. Prema zadnjim službenim podacima, Gorica je u 2022. godini odvojeno skupila 35% otpada, što je najviši postotak u Zagrebačkoj županiji. Unatoč tome, odlaže se oko 80% otpada. Odlagalište Mraclinska Dubrava lani je, pred istek kapaciteta, prošireno za 75 000 m3. S infrastrukturom ne ide brzo. Dovršava se novo reciklažno dvorište u Kurilovcu, sljedeći su na redu sortirnica i objekt za obradu biootpada.
Na čelu goričke komunalne tvrtke od 2018. godine, direktor VG Čistoće Ivan Rak odazvao se je našem pozivu na strukturirani intervju na temu sustava za gospodarenje otpadom u Velikoj Gorici.
Koji su postojeći i planirani kapaciteti Odlagališta neopasnog otpada Mraclinska Dubrava? Hoće li Gorica ostati bez mjesta za odlaganje otpada ako do 2028. godine ne bude sagrađen CGO Zagreb?
Prošle godine smo krenuli u interno proširenje odlagališta Mraclinska dubrava. S obzirom da smo došli do kraja postojeće parcele, da dobijemo dodatne kapacitete, morali smo izmaknuti internu prometnicu minimalne širine 4 metra. U dovršenoj Fazi 1 proširenja postojećih kaseta 6-9 povećali smo kapacitet za oko 75 000 m3, odnosno oko 50 000 tona miješanog komunalnog otpada. Kako na odlagalište godišnje deponiramo oko 13 000 tona miješanog komunalnog otpada, ovaj kapacitet nam je dostatan za oko tri godine. Fazom 2 proširenja povećat ćemo maksimalnu visinu odlaganja na kasetama 3-4, čime ćemo dobiti još oko 50 000 m3 prostora, tako da smo mirni za sljedećih pet godina što se tiče odlaganja.
Međutim, ovo vjerojatno nije dovoljno jer u tom roku teško da će biti dovršen CGO Zagreb, kamo bi trebao ići i miješani komunalni otpad iz Zagrebačke županije prema Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske. Ako se ovo ne dogodi, naša alternativa je državno zemljište pokraj postojećeg odlagališta, te smo u dogovoru s Republikom Hrvatskom definirali da se kroz godinu-dvije ovo zemljište prebaci u vlasništvo Grada i ono bi se izmjenom prostornog plana definiralo kao područje namijenjeno za gospodarenje otpadom. U tom slučaju bismo stvorili dugoročne kapacitete za odlaganje. Nadamo se da će do tada biti neke naznake CGO-a. Svakako nećemo ići odmah u veliku gradnju jer ne znamo hoće li za to biti potrebe, a ona je sama po sebi zbog primijenjene tehnologije i dosta skupa.
Krajem 2018. donesen je nacionalni dokument Dinamika zatvaranja odlagališta neopasnog otpada na području Republike Hrvatske. Prema njemu je do otvaranja CGO-a sav otpad Zagrebačke županije trebao u Veliku Goricu. Što se dogodilo s ovim planom?
Hvala Bogu što je taj plan propao. Plan nije bio dobro osmišljen jer je bio napravljen na temelju već tada zastarjelih podataka o kapacitetima odlagališta u Zagrebačkoj županiji. Kako je naše odlagalište u prvoj kategoriji i najbolje u županiji po pitanjima razvijenosti, ulaganja i održavanja, trebali smo ne samo zbog kapaciteta, nego i uređenosti infrastrukture, biti zadnji u redu za zatvaranje, a svi ostali gradovi su trebali voziti kod nas svoj otpad. Imali smo upite, jer su inspektorati htjeli zatvoriti odlagališta u Zelini i Dugom Selu, da njihov otpad dolazi k nama, ali uspjeli smo se oduprijeti. Stav je i Grada i VG Čistoće bio da ne želimo primati tuđi otpad čak i ako budemo morali platiti kaznu jer bismo u tom slučaju kroz kratki period i mi morali zatvoriti odlagalište te tražiti kamo ćemo voziti vlastiti otpad, a kapaciteti su u cijeloj Hrvatskoj problematični. Shvatili su to i u ministarstvu i u fondu te su omogućili dodatna proširenja onim odlagalištima koja su planirali zatvoriti. Svim nama komunalcima je drago što je ta Dinamika zatvaranja odlagališta obustavljena.
Planovi gospodarenja otpadom pisani su s nerealnom slikom da će diljem Hrvatske biti do 2024. godine otvoren cijeli niz centara za gospodarenje otpadom. Iako je Velika Gorica po pitanju gospodarenja otpadom pri vrhu poretka u Hrvatskoj, a najbolja u Zagrebačkoj županiji, ipak značajno zaostaje za zacrtanim ciljevima od 25% odloženog otpada, 60% odvojeno prikupljenog papira, plastike i metala, 40% prikupljenog biootpada i 75% prikupljenog građevnog otpada. Što možemo očekivati od izvještaja za 2023. godinu?
Što se građevnog otpada tiče, malo koja jedinica lokalne samouprave uopće može odrediti količinu građevnog otpada koji nastaje, a kamoli ga zbrinuti. Mi smo u VG Čistoći inzistirali na rješenju s dokaznicama. Poduzetnik, kada gradi u Velikoj Gorici, ne može dobiti uporabnu dozvolu za građevinu ako nije dostavio dokaz o količini i da je taj otpad propisno zbrinut. Ovaj dio dosta dobro funkcionira trenutno.
Što se ostatka tiče, ostvarili smo malen napredak u odnosu na 2022. godinu. Odložili smo ukupno lani oko 18 800 tona, od čega oko 12 800 t miješanog komunalnog otpada i 2 500 t glomaznog otpada. Odvojeno je prikupljeno oko 1100 t plastike, 900 t papira i 880 t biootpada. Zadovoljan sam što se količina miješanog komunalnog otpada nije povećala unatoč tome što se povećao broj korisnika. Grad se ubrzano širi, a mi smo ispod 13 000 t miješanog komunalnog otpada. Smatram da puno više možemo razvrstati od ovoga što činimo. Moramo krenuti u aktivniju kampanju prema našim sugrađanima po pitanju dodatne ekološke osviještenosti.
Nažalost dosta otpada koji se odvojeno prikupi ne preda se dalje oporabitelju. Govorimo prvenstveno ovdje o glomaznom otpadu, to je ovih 2 000 tona razlike odvojeno prikupljenog i otpada predanog oporabiteljima koje završe na odlagalištu. Nije da ovaj otpad dodatno onečišćava prostor, ali imamo dozvolu za njegovo odlaganje i njegovo daljnje zbrinjavanje bi bilo izrazito skupo, što bi onda utjecalo na cijenu javne usluge, koja je jedna od nižih u Zagrebačkoj županiji.
Kad smo pri građevnom otpadu, kakvo je stanje s divljim deponijima? Postotak čišćenja je s 55% u 2021. narastao na 60% u 2022. godini.
Kada govorimo o ilegalnim deponijima, to je i dalje velik problem. Smanjili jesmo broj divljih odlagališta, no tamo gdje je najveći problem, na granici sa Zagrebom, problem je i taj što nam Grad Zagreb ne dozvoljava postavljanje nadzornih kamera. Grad ih je postavio na mjestima gdje je to bilo moguće i izdvojeno je još pedesetak tisuća eura za nadzor u ovoj godini te sto pedeset tisuća eura za čišćenje ilegalnih deponija. Problem je što VG Čistoća očisti jedan, a isti poduzetnici naprave drugi divlji deponij na mjestu bez nadzornih kamera. Radi se većinom naravno o građevnom otpadu, i to uglavnom iz Zagreba.
Unatoč svemu, Gorica je na solidnih 35% odvojeno prikupljenog otpada. Kakvu je infrastrukturu potrebno sagraditi da se još značajnije smanji udio miješanog komunalnog otpada u ukupnoj količini te da cijeli proces za grad postane čak i isplativ?
Prvo, a bismo dostigli te ciljeve, moramo sami ulagati u infrastrukturu, a pritom mislim na Grad Veliku Goricu i VG Čistoću. Reciklažno dvorište za građevni otpad ne možemo sami isfinancirati, nego čekamo natječaj od strane Ministarstva ili Fonda na koji bismo mogli aplicirati za projekte koji su zapravo već gotovo pripremljeni, za koje imamo i građevinske dozvole, a to su ovo reciklažno dvorište i kompostana.
Kako trenutno stojimo, novo reciklažno dvorište u Kurilovcu trebalo bi biti gotovo do kraja ožujka, zatim tehnički pregled i uporabna dozvola. Nadamo se da ćemo s radom krenuti prije ljeta. Moglo bi nas malo usporiti ishođenje uporabne dozvolu za produžetak Kirinčićeve, u kojoj se novo reciklažno dvorište nalazi. Znate, reciklažno dvorište nikada nije isplativo jer otpad koji tamo završi mi moramo kasnije propisno zbrinuti. Većina tog otpada završava kod zbrinjavatelja kojima mi moramo platiti zbrinjavanje. Dvorišta nisu zamišljena da ostvaruju prihod i dobit, nego da otpad ne završi na odlagalištu ili u prirodi, već da se isti oporabi. U reciklažnim dvorištima završava tvrda plastika, od koje nešto novca uspijemo i dobiti, no to je jako malo u usporedbi sa svotom koju trebamo platiti za zbrinjavanje plastike prikupljene ‘od vrata do vrata’, a to je velika većina plastike.
Radi se o oko 1100 tona plastike godišnje. Tona zbrinjavanja plastike je trenutno 230 eura i ove godine ćemo vjerojatno na njezino zbrinjavanje potrošiti 300 tisuća eura, što je golem novac. Ovdje ulazi u priču sortirnica. Pribavili smo prošle godine uređaje za manju sortirnicu u suradnji s Gradom i Fondom za zaštitu okoliša. Nakon što uspijemo riješiti svu dokumentaciju i dozvole, a prije toga nam treba uporabna dozvola za samu sortirnicu, sortirat ćemo u njoj plastiku, pa onda i ostvariti neke prihode od odvojeno prikupljene plastike. Izgradnjom sortirnice mogli bismo imati povrat investicije kroz nekoliko godina, i sve iza toga bi bila zarada. Do kraja svibnja otvoren je natječaj za sortirnice, i oni koji imaju već gotove projekte ili su u poodmakloj fazi implementacije će imati prednost prilikom prijave na natječaj. Razmišljamo da nadogradimo nabavljenu sortirnicu na način da bismo je automatizirali i taj dio prijavili na spomenuti natječaj.
Što se planira po pitanju zbrinjavanja biootpada?
Razmišljamo u dva smjera što se tiče zbrinjavanja biootpada. Jedan je kompostana i kompostiranje, drugi smjer je malo bioplinsko postrojenje. Spremamo se u četvrtom mjesecu obići par izvrsnih mini-bioplinara u Italiji. Za kompostanu je papirologija riješena, no nismo uspjeli na natječaju za sredstva iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti. Zemljište za kompostanu je darovano od strane države gradu, a VG Čistoća je bila prijavitelj na projekt. Po završetku mi jesmo uspjeli prebaciti zemljište s Grada na Čistoću, ali smo odbijeni jer papirologija nije bila riješena za vrijeme natječaja. Možda je i dobro što je bilo tako jer su u međuvremenu cijene radova skočile gotovo dvostruko od onoga što smo planirali. Vidjet ćemo što će se od ovoga realizirati.
U planu je za potrebe CGO-a i pretovarna stanica, a u dokumentima se spominje i centar za ponovnu upotrebu.
Natječaj za pretovarnu stanicu je u sklopu razvoja infrastrukture za CGO i logično je da je poništen jer nema smisla ići s pretovarnim stanicama dok nije riješeno pitanje CGO-a. Možda bi se ona za neke naše potrebe i koristila, no u tom kapacitetu koji je bio planiran za CGO sigurno ne bi. Prema vrlo ambicioznim prognozama, ona će nam biti potrebna za pet do sedam godina.
Dosta kasnimo po pitanju infrastrukture pa su nam sada prioriteti reciklažna dvorišta, sortirnica i kompostana, pa tek na kraju dolazi centar za ponovnu upotrebu, koji bi trebao biti druga faza reciklažnog dvorišta u Kurilovcu. Jedan jedini takav centar postoji u Hrvatskoj. On će biti kruna našeg ulaganja u infrastrukturu. U centru za ponovnu upotrebu najjasnije dolazi do svijesti da otpad nije smeće. Ovdje se prvenstveno radi o ponovnoj uporabi par frakcija otpada (tekstil, namještaj i sl.). Također ovakvi centri sadržavaju određenu socijalnu notu jer u slučaju elementarnih nepogoda oni služe za prvu pomoć unesrećenima ili onima slabijeg imovinskog stanja, gdje im se iz centra mogu određene stvari besplatno omogućiti.
Tko će sve to platiti?
Svi ovi projekti su dosta skupi. VG Čistoća i Grad Velika Gorica morali su odlučiti hoće li podići cijenu građanima pa isfinancirati sve iz javne usluge te dijelom iz proračuna Grada ili ćemo čekati da budu raspisani natječaji za spomenute građevine za gospodarenje otpadom. Da bi se sve ovo o čemu govorimo provelo, cijena računa bi morala višestruko rasti ili bi Grad morao izdvojiti velika sredstva. Mi smo odlučili čekati natječaje i prijavljivati na njih projekte. Cijena koja je trenutno na snazi održava sustav, ali ne ostavlja prostora za dodatna velika ulaganja. Kada sam došao u VG Čistoću trebalo je kupiti vozila jer su stara bila dotrajala, trebalo je kupiti i sasvim nova vozila za odvojeno prikupljanje koje se tek tada počelo provoditi te je trebalo zaposliti dodatno ljude.
Donesen je Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023.-2028. godine. Kako je Gorica pozicionirana u nacionalnom planu? Na koji način VG Čistoća sudjeluje u izradi lokalnog plana?
Mi kao VG Čistoća smo se već ponudili nadležnome upravnom odjelu Zagrebačke županije pri izradi toga plana jer imamo par vrhunskih stručnjaka u ovoj sferi gospodarenja otpadom i oni jako puno mogu pomoći pri pisanju tog dokumenta. Jedinice lokalne samouprave više ne donose svoje planove, nego se oni osmišljavaju na državnoj razini te, sukladno državnome planu, na razinama županija i Grada Zagreba. Nama ovo predstavlja problem po pitanju strateškoga planiranja poslovanja tvrtke jer je pitanje kada će Županija donijeti plan. Koliko mi je poznato, ovaj proces nije počeo, a kada počne, mi im stojimo na raspolaganju.
Novi plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske nije bio baš dobar za Veliku Goricu zato što Zagreb i Zagrebačku županiju razmatra kao jednu cjelinu s dostatnom infrastrukturom, u čije su kapacitete uračunati i oni u privatnom vlasništvu, tako da će nam biti teže prijavljivati projekte.
Što VG Čistoća planira u 2024. godini?
Plan je za ovu godinu povećati postotak odvojenog prikupljanja. Trenutno nam je možda i najveći problem biootpad jer kvaliteta biootpada nije onakva kakvu bismo mi željeli i to nam kasnije predstavlja problem prilikom zbrinjavanja. Većina našeg biootpada se proizvede u zgradama i u fazi smo podjele malih 10-litarskih smeđih spremnika za korisnike koji žive u stambenim zgradama, a koji dolaze s 52 biorazgradive vrećice, po jedna za svaki tjedan u godini. Uz njih smo dostavili i dodatne edukativne letke.
Također razvijamo aplikaciju preko koje će naši sugrađani imati mogućnost plaćanja računa, od ulaska na reciklažno dvorište preko pregleda svojih podataka o predaji otpada do obavijesti kada će kamion za skupljanje otpada biti ispred njihovog dvorišta. Veselim se tome da ćemo se dodatno otvoriti građanima i kroz ovu aplikaciju ih potaknuti na dodatno razvrstavanje otpada.
Čistoća je najpopularnija gorička komunalna tvrtka. Pozitivne reakcije na nedavnu anketu kojom ste tražili od korisnika da ocijene uslugu i daju prijedloge za unaprjeđenje nisu nas iznenadile. Koju ste točno ocjenu na kraju dobili od Velikogoričana?
Trudimo se da grad Velika Gorica bude čist i uredan grad, teda se javna usluga odvoza otpada odvija redovito i bez kašnjenja. Zahvalni smo našim sugrađanima što su to prepoznali. Rezultati ankete su izrazito zadovoljavajući. Dobili smo vrlo visoku 4,3 ocjenu Ljudi naprimjer shvaćaju da čim prije nastojimo riješiti prigovore i da ne bježimo od problema. Otvoreni smo za sve komentare i sugestije. Par stvari iz ove ankete unijeli smo u strateški plan poslovanja firme: Negdje ćemo smanjiti broj odvoza miješanog komunalnog otpada kako bismo povećali broj odvoza plastike te ćemo težiti tome da uvedemo još jedan odvoz plastike na području cijeloga grada.
Moram zahvaliti djelatnicima VG Čistoće koji na terenu odrađuju vrhunski posao. Više od 80% zaposlenika VG Čistoće je na terenu, na sakupljanju komunalnog otpada, na reciklažnim dvorištima, na našem odlagalištu, u radioni i svaki od njih je bitan kotačić u našem sustavu. Također bez kvalitetnih voditelja i stručnih službi ne bismo uspjeli tako kvalitetno odrađivati posao.
Kojim tempom rastu plaće zaposlenicima VG Čistoće? Imate li problema s pronalaskom zaposlenika?
Plaće smo povećali s prvim mjesecom ove godine. Prosjek povećanja je sto eura neto. Na kolektivnim pregovorima u suradnji s Gradom dogovoreno je povećanje stalnog dodatka i osnovice. Povećali smo stalni dodatak i povećali smo osnovicu. Planiramo i veću uskrsnicu, veću božićnicu, veći regres. I u narednom period ćemo težiti tome da osiguramo bolja materijalna preva naših djelatnika. Moramo slijediti trend povećanja plaća. Radnici VG Čistoće zaslužuju ovaj rast plaće.
Po pitanju zapošljavanja, kada se otvori sortirnica, sigurno da ćemo morati zapošljavati. Ostali trenutni kapaciteti su nam u redu. Dobivamo dosta zahtjeva za zapošljavanje, i to prvenstveno na samom odvozu, vozači nam se javljaju i smatram da sa ljudstvom u budućnosti ne bi trebali imati značajnijih problema.
Što za kraj imate za poručiti građanima Velike Gorice?
Zahvaljujem građanima što su izrazito dobro prihvatili novi sustav gospodarenja otpadom. Naravno da i bez podrške Grada Velike Gorice ne bismo uspjeli ostvariti takav pomak u poslovanju i ostvarenim rezultatima. Mislim da u budućnosti možemo postići ciljeve koje je pred nas stavila Europa i cilj je moj osobni i VG Čistoće da kroz par godina postanemo zero-waste grad i da kao takvi budemo primjer u Republici Hrvatskoj kako kvalitetno gospodariti otpadom.
