Kulturno umjetničko društvo „Dučec“ iz Mraclina poznato je po učestalim aktivnostima i sudjelovanjima na raznim smotrama. Međutim, rijetko tko zna zašto se zovu baš Dučec, kao i sve one lijepe priče koje ovo Društvo živi svakodnevno desetljećima, a uskoro obilježavaju i cijelo jedno stoljeće!
Predsjednik KUD-a Matija Kos i tajnik Tomislav Krešimir Hubak otkrili su nam kako teku pripreme za stogodišnjicu i koje planove imaju. Doznali smo i kako su mnogi članovi kroz probe, nastupe i djelovanje bogatih sekcija Dučeca pronašli ono najvrjednije – ljubav za cijeli život i osnovali obitelj. Pravi primjer da se ljubav živi u KUD-u i kroz život su braća Tomislav i Petar, koji su oženili sestre blizanke. Naime, svoje su supruge upoznali zahvaljujući Društvu.
O KUD-u Dučec
Društvo je osnovano daleke 1922. godine kao ženski crkveni pjevački zbor, te je kroz 100 godina svog postojanja ostvarilo zapažene rezultate u svojem radu i u svim razdobljima bilo je jedno od vodećih amaterskih društava u Hrvatskoj. Tako su 1966. godine sudjelovali na prvoj Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu, a 1968. društvo je imalo čast otvoriti Međunarodnu smotru folklora.
Iako su više puta mijenjali ime, od pjevačkog društva „Vjenčić“ (1922. ), pa do Hrvatskog seljačkog društva Kopač (1934.), Kulturno prosvjetnog društva Ivan Goran Kovačić (1952.), Kulturno umjetničkog društva “Dučec” (1969.) i Kulturno umjetničkog društva “Josip Galeković” (1979.). Zadržali su ime po kojem su poznati danas. Naziv KUD Dučec pratio ih je u najbitnijim trenucima poput onih krajem 60-ih kad su nastupili u filmu Breza i Družba Pere Kvržice i 1996. godine društvo počinje ponovno djelovati pod nazivom kojeg poznajemo danas.
No ono što rijetki znaju jest odakle baš naziv Dučec! Pa da krenemo… Dučec je zapravo naziv za turopoljski ples, otkriva nam Matija Kos, predsjednik Društva.
– Imamo saznanja da je ovaj ples zapisan upravo u Mraclinu i zato po njemu nosimo ime. Inače, korijen te riječi dolazi od glagola dukati, što znači skakati. U tom plesu se skače uvis, te je narodom kolala priča da što se više skoči uvis, da će ljetina i urod biti bolji – ističe Matija.
Pripreme u jeku od proljeća 2021. godine
Stota obljetnica planirana je od 13. do 19. lipnja u sklopu tradicionalnih Dana sv. Vida, koje KUD u kontinuitetu organizira od 2006. godine. Čak su ih uspjeli obilježiti u posljednje dvije – korona godine, budući da se poklopilo da su mjere krajem svibnja popuštale. A pripreme za ovogodišnju, veliku obljetnicu, traju još od proljeća prošle godine. Evo što nas sve očekuje…
– Bit će nekoliko centralnih događanja, no od ožujka prošle godine snimamo dokumentarni film čiji je autor Tvrtko Maras kojeg smo angažirali, a radi se o 100 godina kulturno-umjetničkog amaterizma u Mraclinu. Na ovaj način želimo se prisjetiti, ali i zahvaliti svim bivšim i aktualnim članovima, te onima kojih nažalost više nema među nama, a koji su dali svoj doprinos Društvu. Film se snima na više lokacija u Mraclinu, rade se intervjui sa sadašnjim i bivšim članovima, predsjednicima, voditeljima… To će biti kombinacija video i audio arhive koje posjedujemo i prikupljamo, zajedno s intervjuima. Trenutno smo u završnoj fazi snimanja gotovo 80 intervjua nakon čega slijedi montaža, no mislim da imamo dovoljno vremena to dovršiti – otkriva nam Matija.
U sklopu obljetnice bit će predstavljena i izložba fotografija iz povijesti Društva pod nazivom “100 godina kulturno umjetničkog amaterizma u Mraclinu”. Fotografije će biti izložene u mraclinskom centralnom Parku Tomislava Hrkovca i na Zgradi. Autori izložbe su Josip Kos i Maja Mravec. Jedan dan u sklopu 100. obljetnice bit će predviđen za promociju filma, drugi za svečanu sjednicu Društva na kojoj će uručiti posebna priznanja članovima, te ukratko prezentirati rad Društva.
Planiraju i veliki folklorni koncert u trajanju od 90 minuta, svih skupina društva na kojoj će sudjelovati veliki tamburaški orkestar kao mješavina tri-četiri generacije tamburaša koji djeluju od ’98. do danas, a koji se okupio prije nešto više od mjesec dana. Voditelj je Željko Kravarščan Studo koji je ujedno glavni umjetnički voditelj Društva. Voditelj folklornih skupina je Dejan Pilatuš, te Doriana Crnić-Vlahovac koja radi s djecom, gospodin Antun Kottek koji radi s vokalnom skupinom, te Nenad Breka koji radi s veteranskom folklornom skupinom.
– Ako vremenske prilike budu povoljne, koncert bi se trebao održati u centralnom Parku Tomislava Hrkovca ispred naše zgrade koja je kultno mjesto društvenog života Mraclina, napravljene 30-ih godina u sklopu asanacije. Tamo su se održavale prve probe Društva i brojna kulturna događanja dok se nije izgradila zgrada koju koristimo danas.
Pustit ćemo stare snimke Cicibana, kako bismo se prisjetili sada već pokojnih tamburaša koji su proizašli iz našega KUD-a. Nadalje, nastupit će i kasnije generacije tamburaških sastava koji su potekli iz KUD-a. Naime, od prvih održavanja Vidovih dana, uvijek je jedan dan bio predviđen za tamburaše, pa tako planiramo i ove godine. Jedan dan bit će predviđen za dječji dan gdje ćemo pozvati sve naše prijatelje iz Zajednice KUD-ova VG. U nedjelju, 19. lipnja slavimo blagdan našega zaštitnika te ćemo uveličati svetu Misu toga dana – dodaje.
Kad su malo istraživali dokumentaciju i arhivu za film, naišli su na snimku turopoljskog drmeša iz 1971. godine – poznate kiselice.
– Gledajući snimku primijetili smo značajne razlike u melodiji od onog drmeša kojeg i mi izvodimo, stoga ćemo snimiti baš tu verziju iz 1971. za koju mislimo da je karakteristična za Mraclin – nastavlja Matija.
Zajedništvo kao okosnica uspjeha Dučeca
Kroz gotovo 80 intervjua, čuli su priče i mladih i starijih. Ono što je bilo zajedničko kod svih intervjuiranih članova je da ih osim folklora, pjesme i glazbe za Društvo veže zajedništvo.
– Svi su se osjećali ugodno, prvenstveno čuvaju lijepe uspomene na ovaj Dom izgrađen 60-ih, gdje su mnogi obilježili svoje promocije, rođendane i razne proslave jer se ovdje osjećaju kao kod kuće. Brojne su se ljubavi rodile u ovom Društvu, brojni parovi, od kojih su neki danas u braku poput našeg tajnika Tomislava! Imali smo dvije situacije gdje su se članovi našeg društva u razmjeni članova iz Zagreba upoznali, zaljubili i ostali u Mraclinu podizati obitelj još krajem 80-ih. Da kohezija u Mraclinu vlada, pokazuje koliko se kroz sve aspekte života okupljala mladost, pa su se mnogi kroz inozemna i tuzemna putovanja bolje upoznali i zaljubili. Od 2000. do danas imamo preko deset brakova i ljubavi sa sretnim završetkom koji su se rodili baš u Društvu, brojna kumstva i prijateljstva za cijeli život. Time se veoma ponosimo, jer će nas godinama iza spajati u KUD-u Dučec, budući da neki od članova svoju djecu dovode na probe čim prohodaju. U ovim vremenima u kojima sada živimo velik trud moramo uložiti da bi zadržali tu djecu, a mi s time srećom nemamo velikih problema jer roditelji usmjeravaju djecu da se bave folklorom unatoč brojnim mogućnostima koje nudi suvremeno doba. Društvo ima puno djece i aktivan tamburaški podmladak, tako da smo jako zadovoljni – ističe Matija.
Iako nemaju puno aktivnih starijih članova, Matija ističe kako je Društvo imalo odličnu vokalnu skupinu aktivnu još od 50-ih godina, a koja je do prije 15-ak godina pjevala na nastupima i u crkvi. Prisjetio se mnogih starijih članova koji su obilježili djelovanje Dučeca, a koji su danas njihovi podupirući članovi, ali i onih koji su vodili Društvo posljednja tri desetljeća. Neki od njih su i danas aktivni.
– Godine nose svoje, a od legenda Dučeca istaknuo bih dvije članice, iako ne više aktivne zbog godina, no svakako jako bitne za naš razvoj. To su gospođa Slava Cvetnić kod koje su članovi naše vokalne skupine išli kako bi čuli i naučili kako su se tih godina pjevale mraclinske pjesme, a kako bi ih vjerodostojno uprizorili, te gospođu Mariju Galeković. Kada god mogu, one nam se pridruže, a bile su s nama i kad smo snimali milenijsku fotku. Od muških članova tu su Vlado Kos Katunčev i Josip Cvetnić Sinkov, koji su ‘žarili i palili’ 1950-ih godina, a koji i danas prate Društvo. Izdvojio bih još nekoliko naših starijih članica: Barbaru Kovačić Jerbekovu i Anku Navračić, te naše bivše predsjednice Anu Galeković Načelnikovu te posebice Božicu Zrnčić Krznarić koja prati naš rad i podupire nas brojnim savjetima. Treba spomenuti i gospodina Blaža Cvetnića Điđeka, sina našeg prvog predsjednika kad se društvo zvalo HSPD “Kopač”. Ne mogu nikako izostaviti ni ljude koji su vodili društvo posljednjih 30-ak godina, a i dalje su aktivni članovi Društva, članovi Upravnog odbora i velika podrška nama mlađima: dugogodišnji predsjednik Vjekoslav Kovačić Kova, predsjednica i voditeljica te članica vokalne skupine Sandra Crnić te Vesna Tafra, danas članica vokalne skupine i dugogodišnja tajnica društva – ističe Matija.
Svi su oni sudjelovali u intervjuima, neki su na snimkama i zapjevali! O narodnim nošnjama posljednjih 15-ak godina, kako bi na nastupima uvijek lijepo izgledali brine njihova garderobijerka gospođa Marica Cvetnić, a tu je i svestrana gospođa Štefa Crnić Šafar, koja je dan danas aktivna i ne samo da pjeva u Dučecu, nego se bavi i izradom poculica za svoj gušt. Pokoju izradi i Društvu, što njima puno znači. Ujedno, gospođa Nada Kos radila je brojne poculice i snimila film s Romanom Rožić o izradi istih. Svatko pridonosi oplemenjivanju mraclinskog folklora na svoj način.
Snimaju nosač zvuka u naslijeđe generacijama pred nama
Kako je Mraclin oduvijek u svojoj povijesti imao tamburaše koji su bili prepoznati i veoma cijenjeni, povodom velike obljetnice iz Dučeca su odlučili izdati reprezentativan nosač zvuka (profesionalan snimljeni materijal), a koji sadržava sve pjesme koje su se izvodile kroz povijest.
Nosač zvuka uključuje instrumentalne zapise narodnih plesova koji su se u Turopolju i Mraclinu izvodili. Uz te instrumentalne zapise snimit će se i oko četiri pjesme stare oko 70 godina, koje se pretežito izvode u koreografiji ‘Žetva’ koja je napravljena 60-ih godina, od kojih su neke vezane izričito uz naše selo, a neke će biti sa šireg turopoljskog kraja. Koreografiju “Doželnica” – prikaz žetvenih običaja Mraclina koje je postavio pokojni mraclinski voditelj još 1960-ih godina, gospodin Vladimir Cvetnić Milek – sin legende mraclinskog kulturnog, crkvenog i društvenog života, Franje Cvetnića.
– Jedna od pjesama na repertoaru koju ćemo vam za sada otkriti je mraclinska ‘Zapevala tičica pisana’, po kojoj ime nosi i monografija kulturno umjetničkog rada u Mraclinu. Cijelom pričom želimo zaokružiti proslavu, objedinjeno uz dokumentarne zapise, kako bi te divne uspomene ostavili nadolazećim generacijama. Popratite nas i posjetite u lipnju na Vidovim danima, jer vas čeka pregršt zanimljivosti i bogatog povijesnog naslijeđa Mraclina ali i Turopolja – kazao je Tomislav Krešimir Hubak, tajnik KUD-a.
Promocija lokalne tradicije i baštine diljem Hrvatske i u svijetu
Društvo danas broji preko 150 aktivnih članova, izvodi pjesme i plesove iz čitave Hrvatske, pa stoga redovito gostuje i nastupa na smotrama i priredbama diljem Hrvatske. Društvo je gostovalo i u mnogim zemljama svijeta – od Češke do Kanade i od Makedonije do Švedske. Godine 2008. godine „Dučec“ je dobio nagradu Zagrebačke županije za izniman doprinos ugledu i promociji Županije, a iste je godine izdana i monografija kulturno umjetničkog rada u Mraclinu pod nazivom „Zapevala tičica pisana“.
– Tijekom ovih 100 godina osobita se pozornost posvećivala tamburaškoj glazbi, pa je tako iz Društva proizašlo više generacija vrhunskih tamburaša koji su doprinijeli da se o Društvu nadaleko čuje. I danas ih u Mraclinu živi preko 60! Volimo se pohvaliti s najviše tamburaša po metru kvadratnom u cijelome svijetu. U „Dučecu“ je trenutno aktivno njih 40-ak, a od 2015. godine u Društvu – kao prvi ženski tamburaški sastav u Turopolju – djeluje i ženska skupina „Srećice“. 2018. godine počinje s radom i tamburaški pomladak – s osmijehom ističe Tomislav Krešimir Hubak.
Osim djelovanja u području folklornog amaterizma, Društvo sve više radi na promicanju i očuvanju lokalne tradicije i baštine. „Dučec“ je nositelj kulturnih manifestacija u Mraclinu, s ciljem podizanja svijesti o identitetu mjesta i okružja, a posebice se ističu Dani sv. Vida, koji se odvijaju kroz tjedan uoči blagdana zaštitnika Mraclina – sv. Vida – 15. lipnja, te projekt Dučecove spelancije, koji obuhvaća programe kulturnoga značaja u najširem smislu i priređuje se tijekom cijele godine.
Dragi naši čitatelji, pozivamo vas da podržite rad i djelovanje ovog živopisnog ponosa turopoljskog folklora, ne samo od 13. do 19. lipnja – kada će u sklopu Vidovih dana obiježiti svoju stotu obljetnicu, nego i nadalje. Nimalo ne sumnjamo kako će nam ovi vrijedni ljudi kojima srce lupa jače kada zaplešu, zapjevaju i zasviraju ‘po turopolski’ pokazati još mnogo toga što nas čini ponosnim Turopoljcima!
Galerija fotografija: Arhiva KUD-a Dučec
