Cijene hrane u supermarketima nisu tako povoljne kako se općenito smatra. Od rujna prošle godine cijena za kilogram crvenoga luka porasla je u prosjeku za 60 centi, cijena mrkve i krumpira se je gotovo udvostručila, a paprike, rajčice i suhoga graha porasla je za desetak posto.
Cijene na tržnicama pratili smo cijelo ljeto na placu u Velikoj Gorici te na zagrebačkim tržnicama u Utrinama i na Kvatriću. Uspoređivali smo cijene onih artikala koje u maloprodaji prati Državni zavod za statistiku.
O kvaliteti hrane, cijenama i uvjetima za velikogoričke poljoprivrednike razgovarali smo s poznatom velikogoričkom poljoprivrednicom i ovogodišnjom kandidatkinjom za titulu uzorne seoske žene Gogom Brozović.
Plac na Kvatriću daleko je najpovoljniji i trenutno je za mnoštvo ciljanih proizvoda jeftiniji nego u supermarketima. Cijene su na goričkom i utrinskom placu podjednake, nešto veće no u supermarketima, ali kvaliteta je neusporediva. Osim toga, na placu se može i cjenkati, i, kako smo već godinama redovni, stalno se i cjenkamo, i stalno bolje prolazimo. Vještinu cjenkanja, rekli su nam brojni trgovci na svim tržnicama koje pohodimo, Hrvati naprosto nemaju.
CIJENE NA PLACU
Prosječna cijena rajčice u supermarketima je u srpnju ove godine bila 2,06 eura. Cijelo ljeto na placu u Gorici kilogram odličnog paradajza iz Bapča koštao je 1€, a na utrinskom placu mlački kod OPG-a Hrženjak 1,70€.
Cijena jaja u dućanima je u prosjeku 2,84€ za paket koji na placu košta 3€, a može se naći i za manje. Kao i svaki proizvod za onoga tko plac poznaje, a to može biti svatko.
I crveni luk i mrkva i paprika na placu su skuplji za pola eura po kilogramu. Plac je od supermarketa skuplji zbog kvalitete, kaže Goga Brozović. “Uvijek su skuplje naše domaće jagode od uvoznih. Međutim naše jagode su žene u pet ujutro ubrale u polju, a vi to u devet jedete. Razlika između naše robe i one koja se može kupiti u supermarketu je što je naša ubrana jučer. Ne ide u hladnjaču, prodaje se onakva kakva jest. Roba koja u supermarkete dolazi iz hladnjača na police dolazi možda i nakon osam do deset dana”, rekla je.
Na placu je značajno skuplji jedino grah. Dok u supermarketima kilogram suhoga graha košta 2,75€, na placu je skoro 5€. Ipak, cijene su se u odnosu na proljeće i početak ljeta značajno ublažile. Želi se privući kupce, a njih iz više razloga nema.
NERADNA NEDJELJA, NEDOSTATNA INFRASTRUKTURA
Iako načelno radi, gorički je plac nedjeljom prazan. Nema ni trgovaca ni kupaca. Prije je nedjelja za trgovce bila jedan od najjačih dana. Brozović smatra da kupaca nema zbog neradne nedjelje te zbog nedostatne infrastrukture goričke tržnice.
Točno je određena skupina ljudi koji vole tržnicu, priča Brozović. Oni se hrane na placu i nikada ne kupuju hranu u supermarketima. Njih je manje nego što ih je bilo prije, a neradna je nedjelja ukinula prirodnu povezanost obrta s tržnoga centra i štandova na placu.
“Nije to zbog cijena jer jedni te isti ljudi uvijek dolaze na tržnicu. Mi smo na ovoj lokaciji već deset godina i uopće nam, po mom mišljenju i mišljenju mnogih na placu, ne bi ovdje bilo loše samo da se sve to uredi. Prostor treba propisno natkriti i bolje organizirati parking. Trebalo bi stvoriti uvjete da u prostor mogu ući mesnica i pekara te ugostiteljski objekti. Ima mjesta. Nije nas puno na placu i neće nas biti više jer mladi nemaju volju za poljoprivredom. Ne treba nam puno da bismo bili zadovoljni”, kazala je Brozović.
Poljoprivrednika je sve manje. Prije deset godina, kaže Brozović, u Gorici je bilo četrnaest jagodara, sada ih je samo pet-šest.
ZELENA TRŽNICA
Ima caka oko placa na Kvatriću. Iako su u ovom trenutku cijene tamo i do 30% jeftinije nego u supermarketima, roba “izgleda” kao da nije iz domaće proizvodnje. Kao jedan od razloga koji obrazlažući zašto ne kupuju na placu kupci najčešće navode je taj da trgovci varaju prekupujući robu sa zelene tržnice.
Ima u tome neke istine, ali stvari nisu crno-bijele. Kada neki mali poljoprivrednik proizvede više neke kulture nego što je očekivao i ne može je prodati, baš kao i uvoznik, odvest će je na zelenu tržnicu.
Brozović se pomalo ljuti kada je pitamo o toj temi: “Kad mi ljudi prigovore da roba dolazi sa zelene tržnice, ja ih pitam da sjednu sa mnom u auto da odemo u polje da vide što se sve tu kod nas uzgaja. Velika većina proizvoda na goričkoj tržnici dolazi s naših polja”, rekla je.
Osim toga, izgled vara. Dinja s goričkoga placa, koja je izgledala kao da je sa zelene tržnice i prodavala se za najvišu cijenu koju smo pronašli, bila je značajno kvalitetnija od svih dinja na utrinskom i placu na Kvatriću. Više puta smo se po nju vraćali.
CIJENE NA GORIČKOM PLACU SU NORMALNE
U odnosu na 2015. godinu sjeme je poskupilo 47%, energija 34%, gnojivo 75%, sredstva za zaštitu bilja 23%, veterinarske usluge 21%, stočna hrana 55%, održavanje opreme 31%, održavanje zgrada 42%.
Za male poljoprivrednike ova je godina bila posebno teška. Kroz kulturu tržnice mnogo se sazna o tehnikama i metodama uzgoja, načinu na koji se trguje i o životima tih ljudi koji nemaju mnogo slobodnih dana u godini.
“I sunce i vlaga i kiša i bolesti, ova godina je baš specifična. Svega je manje. Paradajz je izgorio, a kada se dogodi bolest, mi više u vrt ne ulazimo. Što se oporavi, oporavi se, ali čim biljka pusti cvijet, ničime više ne tretiramo”, rekla je Brozović.
Dugo smo razgovarali s Gogom Brozović i o drugim temama vezanima za poljoprivredu, ali za njih nema mjesta u ovome članku. Kao ni o veleprodajnim cijenama poljoprivrednih proizvoda, koju smo usporedbu također napravili. Dogodilo se je sve to prije preliminarne informacije da Hrvatska u kolovozu ima drugu najvišu stopu inflacije u Europskoj Uniji.
INFLACIJA U KOLOVOZU UBRZALA
Nakon pola godine “usporavanja” od oko 7,5% na godišnjoj razini, u kolovozu je, prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, inflacija u Hrvatskoj ponovo ubrzala. Cijene su u odnosu na kolovoz 2022. u prosjeku više za 7,8%, dok su na mjesečnoj razini, u odnosu na srpanj ove godine, u prosjeku više za 0,6%. Procijenjena godišnja stopa promjene za hranu, piće i duhan iznosi visokih 10,1%.
