Međunarodni dan bijelog štapa obilježen je 15. listopada. Hrvatska se tako priključila mnogobrojnim zemljama u kojima se najšira javnost upoznaje s problematikom slijepih osoba. U Pučkom otvorenom učilištu Velika Gorica održano je predavanje “Čitanjem do svjetla” u suradnji s Udrugom osoba s invaliditetom”Suncokret”.
-Budući da sam sa 16 godina došao u školu, učitelj me požurivao da naučim što prije slova. Za mjesec dana naučio sam 26 slova, počeo sam pisati i polako čitati. Brzo sam to usvajao.- rekao nam Pero Pažin, profesor hrvatskog jezika i književnosti u Centru za odgoj i obrazovanje “Vinko Bek” u Zagrebu.
Tečaj za potpuno opismenjavanje odraslih traje 140 sati. Kada je literatura u pitanju, stanje je danas mnogo bolje. -Prije 25 godina bile su dvije skromne početnice – jedna za djecu i jedna za odrasle. Tek je 1990-ih godina prof. Ante Baković sa suradnicima napravio novu početnicu za djecu, mladež i odrasle slijepe te čitanku “Čovječe pazi da ne budeš malen”. Tih je godina službeno verificirano i pismo za odrasle u Hrvatskoj, a prvi put je ispoštivana procedura stvaranja, odobravanja, objavljivanja i uporabe knjiga na brajici za slijepe.- objasnio nam je profesor Pažin.
U Hrvatskoj je oko 6000 osoba slijepo ili slabovidno, no to ih ne spriječava da čitaju. Iako slova ne vide, osjete ih pod prstima. Sitne reljefne točke njihov je ulaz u svijet pisane riječi.
-Danas postoji osim brajice i knjiga na brajici te zvučni zapisi knjiga na cd-ima, a literetura za slijepe i slabovidne osobe nalazi se u Knjižnici za slijepe koja ove godine obilježava 50. obljetnicu rada. – kaže nam profesor.
Brajično pismo ili brajicu, pismo za slijepe i slabovidne osobe, izumio je slijepi francuski predavač, glazbenik i inovator Louis Brille i to sa svojih 16 godina. U Hrvatskoj se ovo pismo počelo primjenjivati zahvaljujući Vinku Beku. On je bio učitelj pučke škole u Bukevju gdje je 1889. godine otvorio i privatni zavod za slijepe u kojem je obučavao slijepog dječaka Hinka Svobodu s kojim je iste godine izašao na javni ispit u Zagrebu. To je prvi put u povijesti školstva na jugoistoku Europe da se u nastavi za slijepe u svim predmetima prilagođava specifičnim zahtjevima slijepoga djeteta. U tu svrhu izradio je i izdao prvu našu početnicu s Braillevim slovima.
