Hrvatsko obrazovanje u raljama 21. stoljeća naziv je tribine održane 19. prosinca u organizaciji Goričkog kluba mladih, a poseban gost bio je dr.sc. Boris Jokić. Za Kronike Velike Gorice piše moderator tribine Mario Dilberović.
“Tribina je bila podijeljena u nekoliko dijelova. Na početku je publika s gospodinom Jokićem raspravljala o crticama koje su srednjoškolci istaknuli kao jedne od onih koje ih tište u njihovom školovanju. Prvenstveno tu je smisao faktografskog učenja za koje je profesor Jokić naglasio da je potrebno u određenoj mjeri kao teoretski temelj shvaćanja određenog gradiva, ali da znanja poput „naziva mačke bugarske princeze“ ne potiču razvoj sinapsi i neurološkog sustava nego jednostavno zauzimaju dragocjen prostor u dugoročnom pamćenju.
Maturanti su također istaknuli kako im nije jasna svrha državne mature kada određene tvrtke ionako nude pripreme uz pomoć kojih (prema njihovim navodima) možeš položiti maturu iako nisi tijekom obrazovanja bio „najbolji učenik“. Gospodin Jokić istaknuo je kako takve tvrtke zarađuju na učeničkom strahu od neuspjeha te tvrdi da svaki učenik nakon završenog obrazovanja, bez obzira na uspjeh u pojedinim razredima, može zadovoljiti i položiti državnu maturu.
Idući prigovor obrazovnom sustavu iz prespektive učenika jest nedovoljno prakse i samostalnog istraživačkog rada. Maturanti naglašavaju kako često iako iskažu interes za neko područje i kod kuće naprave nešto praktično, nastavnik jedino što može jest dati ocjenu iz zalaganja iako su pokazali praktičnu primjenu i znanja koja su daleko dugotrajnija od onih faktografskih koje spremaju za ispite. Gospodin Jokić se osvrnuo na propalu kurikularnu reformu i naglasio kako je upravo to bio cilj reforme, učenicima dati vremena i načina da svojom kreativnošću primjene stečena znanja.
Publika i gospodin Jokić osvrnuli su se i na poražavajuće rezultate PISA istraživanja, koji su, baš kao i zadnjih nekoliko, pokazali da smo ispodprosječni na matematičkoj, čitalačkoj i prirodoslovnoj pismenosti. Jokić je naglasio kako se ne radi o faktografskoj reprodukciji znanja nego o praktičnoj primjeni na razini računanja popusta od 60% na određeni iznos. Velik broj učenika u dobi od 15 godina nema usvojenu niti drugu razinu znanja koja je temeljna za svakodnevno funkcioniranje.
Jedno od pitanja publike glasilo je „I što sada?“ Jokić je istaknuo kako on niti njegov tim više nisu dio nove kurikularne reforme te da nema informacije niti kada niti u kojem obliku će biti provedena. Paradoksalno je, kaže, da se za kurikularnu reformu u proračunu odvojio još veći iznos sredstava iako o „novoj reformi“ nemamo saznanja niti je ona kao takva negdje objelodanjena. Također informacija koja pokazuje koliko su članovi stručnih skupina predano radili na izradi kurikula, da je Srbija preuzela kurikul iz informatike, djelomično ga izmijenila i kao takvog ga koristi.”
– U naslov smo s razlogom ubacili sintagmu obrazovanje u raljama želeći naglasiti nezavidan položaj obrazovanja u današnjem društvu u Hrvatskoj. Želja nam je ovom tribinom potaknuti mlade na promišljanje o onome što uče i na aktivno sudjelovanje u promjenama – poručuju iz Kluba mladih.
