U sustavu identifikacije zemljišnih parcela i evidencije uporabe poljoprivrednog zemljišta ARKOD registrirano je 1,1 milijun hektara zemljišta, od čega je 785 tisuća u državnom vlasništvu. Četiristo je tisuća hektara neobrađene površine. Procjenjuje se da Hrvatska ima čak 2,3 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta, a njegova se vrijednost cijeni na 10 milijardi dolara.
O gorućim je pitanjima hrvatske poljoprivrede i planovima nove vlade za njezin oporavak za HRT-ove “Plodove zemlje” govorio državni tajnik Tugomir Majdak.
– Danas, sve površine koje su određene za pravne subjekte su riješene kroz koncesije i dugogodišnji zakup, sve ono što je bilo predviđeno za obiteljska gospodarstva, nije riješeno ništa. To je zemljište pod privremenim ugovorima, do pet godina, s kojima se ne može ustvari ništa raditi – za HRT je rekao Mato Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore. Malim poljoprivrednicima centralizirana Agencija za poljoprivredno zemljište zakup daje na prekratak vremenski rok, što im onemogućuje dobivanje povoljnih kredita i pristup EU-fondovima, a neke su katastarske izmjere još iz doba Marije Terezije.
– Ovo je jedan od primjera kako je postojeći Zakon o poljoprivrednom zemljištu nekvalitetan i stoga je nova Vlada zacrtala prioritet donošenja novog Zakona, koji će se u drugom kvartalu i donijeti – komentirao je Majdak slučaj općine Lipovljani, gdje je Agencija svu zemlju dodijelila velikom proizvođaču. Natječaj se, kaže, provodio prema starim zakonskim odredbama. Naime, Sabor je tek 2015. priznao domicilnom stanovništu prvenstvo zakupa, a Agencija je dotada zakup oduzela mnogim malim poljoprivrednicima.
Novi Zakon zakup zemlje ponovo vraća u ruke lokalne samouprave. – Jedinice lokalne samouprave znaju najbolje u suradnji sa svojim poljoprivrednicima što se na određenom području i tko proizvodi, tko je zaista aktivni poljoprivrednik, i na taj način mogu kvalitetnije donositi odluke i provoditi proceduru sukladno novom zakonu nego što je to sada, u slučaju centraliziranog sustava – rekao je Majdak. Novi zakon naglasak stavlja na domicilnost stanovništva, obiteljska poljoprivredna gospodarstva i mlade poljoprivrednike. Novom će se uredbom drukčije vrednovati i gospodarski program. Domaći će se poljoprivrednici naći u prioritetnom položaju.
Prioriteti su nove vlade što veća iskoristivost EU sredstava. Mada je iskorišteno preko 60% sredstava IPARD programa, koji je upravo završio, iskoristivost sredstava ruralnog razvoja još uvijek je manja od 10%. Ova će vlada, tvrdi Majdak, revitalizirati stočarstvo.
– Naša briga je usmjerena prema stočarskom sektoru, najpogođenijima u sektoru, proizvođačima mlijeka. Ponovo smo pokrenuli Savjet za mlijeko. Ministarstvo poljoprivrede će donijeti dva pravilnika do početka ožujka ove godine, Pravilnik o kakvoći svježeg i sirovog mlijeka i Pravilnik o ugovornim odnosima, a isto tako, u dijelu javne nabave uspjeli smo ugraditi u članak da se povoljnije tretiraju i boduju kratki lanci opskrbe, svježina, što brži transport.
Zašto je naknada za prošlogodišnju elementarnu nepogodu podijeljena samo voćarima, a ne i vinogradarima, Majdak objašnjava nedostatkom sredstava i organiziranošću voćara. Šteta je bila nedovoljna za posezanje za EU fondovima. Austrija je svojim proizvođačima namirila više od 130 milijuna eura, Hrvatska jedva tri milijuna, niti 4% procijenjene štete. Troškovi su osiguranja skupi. Poljoprivrednici kažu da se zakonskim okvirom išlo na ruku osiguravateljskim kućama.
Ipak, 400 će poljoprivrednika dobiti uskoro odluke i sklopiti ugovore vrijedne 860 milijuna kuna za 400 investicija u poljoprivredna gospodarstva. Do kraja će se siječnja odobriti i dodatnih 160 milijuna kuna za ulaganja. Ministarstvo planira pojednostaviti proceduru u Agenciji za plaćanja (APPRRR) da se ubrza obrada prijava (što smo Majdaka već pitali) te objavljivati sektorske natječaje, odnosno strogo usmjeravati novac na natječaje koji su potrebni hrvatskoj poljoprivredi. Ipak se kreće?
