Jesen nam je stigla uz šarene boje i nešto hladnije temperature pa se tako posljednjih tjedana može vidjeti sve više građana u lovu na gljive po turopoljskim šumama. Brojnost šuma i predivne prirode jedan je od glavnih imperativa našeg kraja, pa tako i bogatstvo gljiva. Uz dobro poznate grmače/grmačice i vrganje po koje većina građana ide u pohod, u turopoljskim se šumama mogu pronaći čak i tartufi.
No, kod branja gljiva trebate paziti na par stvari: koje gljive berete, kako ih berete te koliko gljiva smijete ubrati.
Kazna do sedam tisuća kuna
Po Zakonu o šumama, koji je na snazi od 2006. godine, berač za osobne potrebe zajedno s obitelji dnevno smije ubrati najviše tri kilograma gljiva (i to onih koje nisu zaštićene). Ali jedino u slučaju ako je od nadležne šumarije prethodno ishodio posebnu dozvolu za branje gljiva. Izuzetak su tartufi kojih se može prikupiti samo 100 grama dnevno bez plaćanja naknade. Za veće količine morate platiti posebnu dozvolu koja nije jeftina.
Dok se ranije dozvola za sakupljanje šumskih plodina morala plaćati, zakonskim izmjenama to je ukinuto. Dozvolu Hrvatske šume na zahtjev izdaju besplatno, a vrijedi do kraja kalendarske godine.
Postoje dozvole za osobne potrebe i one za branje u komercijalne svrhe. Za osobne možete kupiti tri vrste dozvola: dnevnu, tjednu i mjesečnu. Potrebno ih je izvaditi u šumariji na čijem području planirate branje. Možete postati i komercijalni berač. U tom slučaju dnevno smijete ubrati do 10 kg.
Ako se ne držite navedenog pravila i ako vas na izlazu iz šume uhvati lugar, mogli biste platiti kaznu do 7000 kuna. Doduše, iz Hrvatskih šuma navode kako ne postoje kaznene odredbe za neposjedovanje dozvole. No, kažnjava se i branje strogo zaštićenih gljiva.
Pazite kako berete i što ostavljate za sobom
Pravilnik uređuje i mjere zaštite kojih se svaki berač mora pridržavati prilikom sakupljanja nadzemnih vrsta gljiva, a to uključuje skupljanje samo plodišta branjem rukom, ili uz uporabu noža. Isto tako, nije dopušteno oštećivati micelij ili stanište, a premlada plodišta nije dopušteno brati i skupljati.
Nekontrolirano branje može dovesti do iznosa prevelike količine plodova što rezultira devastacijom staništa, ali utječe i na druge biljne i životinjske vrste čija je prisutnost u šumi ključna za održanje bioraznolikosti. Iz Hrvatskih šuma opozoravaju kako ne smijete brati i oštećivati stare, crvljive primjerke gljiva kako bi na istom mjestu otrusili svoje spore kao niti brati nedorasle primjerke gljiva. Važno je i prilikom branja gljiva koje rastu u skupinama provesti odabir, odnosno ostaviti nekoliko primjeraka, najmanje trećinu gljiva, radi rasipanja spora i održavanja vrste.
Što je s kestenima?
Osim gljiva u našim šumama mogu se pronaći i primjerci kestena, mnogima omiljenog jesenskog deserta. Ako se odlučite na branje kestena njih smijete sakupiti do 10 kilograma dnevno, a isto vrijedi i za druge plodove biljaka – kupine, maline, šumske jagode, žireve. Lišajeva se može uzeti do 100 grama, a listova i cvjetova (za čajeve i drugo) do kilogram dnevno.
