U sklopu Dana mađarske kulture 2022. godine, večeras je izložbom ”Graditeljski odjeci Translajtanije: Mađarska arhitektura 19. i početka 20. stoljeća na hrvatskom tlu” predstavljeno bogato naslijeđe ugarske arhitekture na našem tlu, te doprinos razumijevanju snažne baštinske isprepletenosti dvaju naroda.
– Naša suradnja je počela prošle godine tijekom VG Brass festivala. Ova je izložba rezultat naših povijesnih zajedničkih momenata, a sadašnjost i budućnost zovu na još jaču suradnju, otvorenost i međusobno poštivanje – istaknula je Anita Pišković, ravnateljica POUVG.
Posjetitelji su se imali prilike upoznati s utjecajem mađarske arhitekture u Hrvatskoj, te s vrstama i tipologijama u arhitekturi i urbanizmu ugarskoga 19. stoljeća, ali i s njihovim specifičnostima.
– U Velikoj Gorici nema ostataka mađarske kulture, ali ih ima u metropolama poput Zagreba i Rijeke. No, ima puno elemenata, posebice vidljivih na dvorcima i palačama. Što se Zagrebačke županije tiče, u Jastrebarskom je stolovala mađarska obitelj Erdody, pa je tamošnji dvorac djelimice renesanskog tipa s okruglim kulama na uglovima, što je jedna poveznica s Mađarskom. Mađarska arhitektura u Hrvatskoj zapravo je sinteza 800 godina zajedničkog suživota Hrvata i Mađara na istom području, a ova izložba je predstavljanje jednog takvog ugarskog poduhvata na našem tlu – kazao je kustos izložbe Boris Dundović.
Uz veća urbana žarišta poput Zagreba, Osijeka i Rijeke, izložbom su obuhvaćeni i manji hrvatski gradovi (primjerice Čakovec i Daruvar), ali i manja naselja u kojima su nastajali vrhunski primjerci ladanjske arhitekture poput dvoraca i kurija.
Među izloženim arhitektima i njihovim realizacijama našla su se projektantska imena poput Józsefa Hilda, Ferenca Pfaffa, Sándora Aignera, Ignáca Alpára, Istvána Möllera, Vilmosa Freunda, Lipóta Baumhorna, Ernőa Foerka, Gyule Sándyja, kao i brojnih drugih doajena ugarske arhitekture klasicizma, historicizma i secesije.
Vremenski okvir izložbe ujedno je i umjetnička sinteza osam stoljeća dugog bliskog monarhijskoga suživota mađarske i hrvatske kulture, koji je upravo u nagodbenom razdoblju Austro-Ugarske doživio svoj vrhunac. Izložbi je nazočio ataše za kulturu i ravnatelj Instituta Liszt – Mađarski kulturni centar Zagreb, službeno otvorivši ovom prigodom manifestaciju ‘Dani mađarske kulture’.
– Naša kultura je poznata diljem svijeta, raskošna, a opet europska, a ipak vlastitim aromama blagoslovljena i bez nje ne bismo bili što jesmo. Korak je to naprijed prema još boljem shvaćanju i inspiraciji za iskren dijalog. Dani mađarske kulture u Velikoj Gorici vode ka još boljoj suradnji i prijateljstvu između mađarskog i hrvatskog naroda, to je naš prioritet – kazao je János Dezső, ataše za kulturu i ravnatelj Instituta Liszt – Mađarski kulturni centar Zagreb.
Izložba ostaje otvorena do 2. lipnja.
Galerija fotografija
