Istraživanje ornitofaune Pokupskog bazena započeli smo intervjuom s pionirom domaće ornitofotografije Davorom Krnjetom o gnijezdećim populacijama ornitofaune ribnjaka u Pisarovini. Nastavljamo ga kratkim pregledom povijesti ovih ribnjaka te pregledom osnovnih crta geoloških, hidroloških, pedoloških i ekoloških značajki čitavog bazena.
Istaknut ćemo na početku da područje bazena obuhvaća dva posebna ornitološka rezervata Jastrebarski lugovi i Crna mlaka koji zajedno čine Ramsarsko područje Ribnjaci Crna Mlaka, koje je na Ramsarski popis vlažnih područja od međunarodnog značaja upisano 1991. godine. Ulažu se napori da se u ovaj popis uključe i ribnjaci u Draganiću, no ovo za sada nije naša tema.
Tekst ispred vas, osmi po redu iz serije Ptice Zagrebačke županije, u bitnome je manjkav. Sastavljen je kao kolaž izvoda iz relevantne stručne i znanstvene literature, no nedostaju mu razjašnjenja terminologije, objašnjenja posljedica ljudskoga utjecaja i stručni komentar kakav sami nismo kadri dati. Vjernom čitateljstvu obećavamo odgovore u sljedećoj godini.
Zahvaljujemo ljubaznom osoblju PP Orahovica na dopuštenju za obilazak i fotografiranje ribnjaka Pisarovina te Zavodu za zaštitu okoliša i prirode pri Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije na ustupljenim podacima.
Crtice iz povijesti ribnjaka Pisarovina
Ribnjaci Pisarovina jedni su od najstarijih šaranskih ribnjaka u Hrvatskoj. Proizvodnja je na njima pokrenuta 1918. godine te je održana do danas. Izgradio ih je naš najveći graditelj ribnjaka inženjer Josip Ivančić. Gradnja je trajala od 1917. do 1919. godine. Vjerojatno je da su ih gradili zarobljenici iz 1. svjetskog rata, kao što je to bio slučaj s ribnjacima Crna Mlaka.
Bojčić u Prilozima ribarstvenoj struci iz starije literature koje naziva Pabircima iz Lovačko ribarskog viestnika ribnjake u Pisarovini spominje samo jednom i to navodeći da ih je Ivančić izgradio na imanju Barunice Steyer: “Ipak je najvažnije bilo da se pojavi i jedan inženjer Josip Ivančić, najveći graditelj naših ribnjaka. […] [Z]avršio je 1902. Tehnički fakultet u Budimpešti i zaposlio se u Ministarstvu za vodoprivredu. U Mađarskoj je aktivno sudjelovao u gradnji novih velikih ribnjaka, stekao iskustvo i vještinu gradnje, ali i uzgoja ribe. On je od 1903. do 1919. godine osnovao, projektirao i sagradio osam naših najstarijih ribnjaka: Poljanu, Končanicu, Našice, Jastrebarsko, Crnu Mlaku, Pisarovinu, Grudnjak, Razbojište kod Virovitice. Poljana i Konačnica sagrađeni su na imanju vlastelinstva Tüköry de Algyest, Našice na imanju grofa Pejakovića, Jastrebarsko na imanju grofa Erdödyja, Crna Mlaka na posjedu Aleksandra Berndorfera, Pisarovina na imanju barunice Stayer, Grudnjak na imanju baruna Gutmanna” (Bojčić).
U članku iz 1926. godine osnivač Hrvatske ornitološke centrale i upravitelj Pokusne stanice za ribogojstvo u Crnoj Mlaki Ervin Rössler spominje da su pisarovinski ribnjaci vlasništvo gđe. A. Pavlik: “Ribnjačarstvo Pisarovina osnovano je god. 1917. pa je vlasništvo gdje. A. Pavlik. Ono obasiže 9 ribnjaka u površini od 240 jutara. Od tih su 2 veća mriješnjaka od 1 i 2 jutra, a 7 odrašnjaka sa površinom od 237 jutara, u kojima se jedno- i dvoljetni šarani zajedno nasadjuju. Spremišta za ribu ima 10. Ovdje se gaje šaran i linjak. Ribnjaci se za sada ne gnoje – tek se ove godine kani početi gnojenjem superfosfatom – ali se riba krmi kukuruzom i vučikom, od kojih se krmiva potroši oko 6 vagona na godinu. U svrhu melioracije ribnjaci se zimi, kada su suhi, preoravaju a od ove godine počelo se provadjati i ljetno isušivanje pojedinih ribnjaka per turnum. Prirast iznaša u ovom ribnjačarstvu 150-160 kg po jutru, a cjelokupna godišnja produkcija oko 400 q”, piše Rössler.
U članku Josipa Plančića iz 1938. godine nalazimo da na području Savske banovine “imade devet velikih ribogojilišta za uzgoj šarana. Sva su ta ribogojilišta privatno vlasništvo a nalaze se u Našičkoj Breznici (1400 kraljevskih jutara), u Pakračkoj Poljani (1600 k.j., u Končanici (800 k.j.), Grudnjak kod Orahovice (1000 k.j.), Razbojište kod Virovitice (180 k.j.), u Slavonskom Brodu (300 k.j.), Crna Mlaka kod Zdenčice (1200 k.j.), u Pisarovini (300 k.j.) i u Jastrebarskom (100 k.j.).”
Plančić piše: “Ova predratna ribogojilišta nastala su većinom u sklopu velikih posjeda i to tako da su na šumskom tlu, na kojem su poslije sječe ostali panjevi i poradi toga se to tlo nije moglo obrađivati, podignuti ribnjaci”.
Ribnjaci Pisarovina se danas sastoje od 12 jezera ukupne površine 380 ha. U najnovije doba, od 1993. g. bili su u zakupu društva Ribnjaci d.o.o., kasnije Pokupje d.o.o. Od 1996. do 2006. godine posve su zapušteni te je na većini tabli uznapredovalo zamuljivanje i prirodna sukcesija. U zakupu PP Orahovica su od 2015. godine. Ribnjaci koriste vode sliva potoka Velika, Rakovec i Skopljak (EZORP).
Pokupski bazen: Slatkovodni ribnjaci su najvažnija zamjena za močvarna staništa
Iznimna je važnost aktivnih slatkovodnih ribnjaka za očuvanje populacija ptica močvarica. Ne stoga što melioriranjem nestaju močvarna staništa ili što se uslijed promjena u ekosustavu isušuju, nego zato što kanalizacijom i regulacijom vodotoka čovjek onemogućuje nastanak novih barskih i močvarnih područja.
Na području Pokupskog bazena nalaze se tri ribnjaka: Crna Mlaka, Pisarovina i Draganić. Ovi ribnjaci izgrađeni su na mjestu reljefno pogodnom za ribnjačarsku djelatnost, tektonskoj jedinici Savski tercijarni bazen – depresija Crna Mlaka.
Zavala Crna Mlaka ili Karlovačka depresija je formirana kao posljedica spuštanja između rasjeda unutar gorskih masiva. Njezino spuštanje je relativno mlado, a skokovi dosežu do nekoliko stotina metara. Tonjenje središnjeg dijela bazena i izdizanje rubnih prostora uvjetovani su naplavljivanjem i usijecanjem korita Kupe, kao i mlađim tektonskim gibanjima u širem području bazena. Odnosi prostora šire okolice ribnjaka rezultat su mlađih tektonskih aktivnosti duž starijih već postojećih tektonskih linija, koje su u više navrata reaktivirane (EZORP).
U tekstu sastavljenom prije velikih regulacijskih zahvata Bojančić i Ivičić opisuju: “Površina bazena je više-manje ravna, s vrlo blagim nagibom prema središnjem dijelu. U tom dijelu su koncentrirani vodotoci koji teku iz zaleđa i periferije bazena prema Kupi. Ovdje dolazi do čestog i dugotrajnog razlijevanja vodotoka, pa se tako stvara prilično velik barski prostor”.
Isti autori objašnjavaju: “Ovo je područje teško pristupačno, uglavnom pošumljeno i nenastanjeno. Središnji dio bazena nalazi se na koti oko 107 m, dok se južni dio, pojas uz Kupu, nalazi na koti od 108-118 m. Ove visinske razlike nisu postojale u vrijeme kad je Kupa utjecala u svoje korito. Riđanović (1969) navodi mišljenje Roglića da je do ovih visinskih razlika djelomično došlo zbog jačeg naplavljivanja i izdizanja korita Kupe, te zbog mladih tektonskih gibanja u širem području bazena. Naime, u središnjem dijelu je došlo do spuštanja, a na perifernim dijelovima do izdizanja. Ovi pokreti su dakle doveli do skretanja i koncentričnog pritjecanja vodotoka prema središnjem dijelu. Bazen se po rubu nastavlja u uske i plitke doline kroz koju protječu vodotoci”.
Sva tri ribnjaka nalaze se na holocenskim barskim naslagama u kojima prevladavaju gline i glinoviti siltovi s velikim udjelom organske tvari, a koje su vezane za nekadašnje sporije tokove ili stajaće vode koje su se u najnižim dijelovima terena pretvarale u močvarna područja (PU6045).
Osim prirodnog natapanja ovog pretežno šumskog područja brojnim vodotocima, značajan dio područja redovito plavi, a središnji dio područja koristi se kao retencija Kupčina, koja s kanalom Kupa – Kupa čini funkcionalnu cjelinu i središnji element sustava zaštite od poplava sliva rijeke Kupe. Osim ovih zahvata, prirodni hidrološki režim područja izmijenili su sabirni kanal uz autocestu Zagreb – Karlovac te spojni kanal Kupčina (PU6045).
POVS Ribnjaci Pisarovina: Važno središte bioraznolikosti
Unutar površina ribnjaka Pisarovina zastupljene su pliokvartarne naslage koje čine šljunci, pijesci, gline i konglomerat. Naslage su nastale u aluvijalnom okolišu na području plošnih tokova, probojnih kanala, uzdužnih prudova i poplavnih ravnica. Aluvij recentnih tokova čine sedimenti korita Kupe i sjevernih pritoka. Ove naslage još uvijek nisu konsolidirane i rijeka ih još uvijek transportira i preoblikuje (EZORP).
U okolnom području ribnjaka Pisarovina nalaze se poplavni i barski sedimenti. Poplavni sedimenti nalaze se južno, između ribnjaka i rijeke Kupe, a sastoje se od pjeskovito-glinenih i glinenih siltova s prijenazom u siltozne gline. Barski sedimenti nalaze se sjeverno od ribnjaka, a nastali su taloženjem u lokalnim depresijama. Sastoje se od glina, siltoznih glina i glinovito-pjeskovitih siltova. U podlozi im se može naći treset. Ovdje se nalaze i organogeni barski sedimenti koji su recentne naslage i sličnog su sastava kao barski sedimenti, ali s više organske komponente (EZORP).
Slatkovodni ribnjaci predstavljaju važna središta bioraznolikosti jer su plitka jezera sa svim značajkama močvarnih područja pa služe kao zamjena za prirodne močvare i vrste vezane za njih. Karakterizira ih mutna voda bogata nutrijentima u kojoj se razvija vegetacija. Vodene površine prekrivaju plutajući makrofiti kao što su lopoč, vodeni orašac i vodena leća. Uz rubne pličine rastu trska i rogoz, a obalu pokrivaju šaševi i šiljevi (PU6045).
U bazenima ribnjaka koji dijelom godine presušuju ili u dijelovima gdje dolazi do povremenog plavljenja i sušenja, najčešće na muljevitom, a ponekad i šljunkovitom i pjeskovitom tlu, razvija se ciljni tip staništa 3130 Amfibijska staništa Isoëto-Nanojunctea. To je pionirska vegetacija niskih, jednogodišnjih i slabo kompetitivnih zeljastih biljaka koje se često razvijaju krajem ljeta i početkom jeseni te traju do pojave mraza ili ponovnog poplavljivanja. Uz druge karateristične vrste, kao što su ljubori, sitci, šiljevi, blatnice itd., za ova staništa vezana je i četverolisna raznorotka (Marsilea quadrifolia L.), ciljna vrsta na područjima Crna Mlaka i Ribnjaci Pisarovina (HR2000451), gdje često prekriva veće površine uz rubove bazena (PU6045).
Unutar područja značajnog za očuvanje vrsta i staništa zaštićeni su i vidra (Lutra lutra) te barska kornjača (Emys orbicularis), a ribnjaci Pisarovina u cijelosti se nalaze unutar Područja značajnog za očuvanje ptica Pokupski bazen.
Močvarna ornitofauna Pisarovine
Ornitofaunu ribnjaka u Pisarovini od 2000. godine istražuje ornitofotograf Davor Krnjeta, s kojim smo obavili razgovor o gnijezdećim populacijama. Prva veća istraživanja močvarnih ptica ribnjaka Pisarovina provedena su 2022. i 2023. godine u okviru projekta razvoja programa praćenja za vrste i stanišne tipove od interesa za EU u sklopu OPKK projekta “Razvoj sustava praćenja stanja vrsta i stanišnih tipova” GRUPA 3: “Izrada i razvoj programa praćenja za ptice s jačanjem kapaciteta dionika sustava praćenja i izvješćivanja”.
Izrađeno je izvješće koje obuhvaća analizu i prikaz rezultata istraživanja ptica močvarica na više od 30 lokaliteta u Hrvatskoj, među kojima su i ribnjaci Pisarovina. Program se je fokusirao na 40 ciljnih vrsta ptica močvarica otvorenih vodenih površina. Za Zavod za zaštitu okoliša i prirode pri tadašnjem Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja ovo su istraživanje proveli tvrtka IBIS program d.o.o. i obrt SKUA.
>> FOTO Što je Davor Krnjeta zabilježio na ribnjacima u Pisarovini
Zabilježene su gnijezdeće populacije patke njorke, bjelobrade čigre i sive čaplje te gnijezdeća i zimujuća populacija patke kreketaljke. Zabilježene su čak 22 ciljane preletničke populacije: patka lastarka (Anas acuta), patka njorka (Aythya nyroca), zviždara (Mareca penelope), patka kreketaljka (Mareca strepera), patka gogoljica (Netta rufina), patka žličarka (Spatula clypeata), velika bijela čaplja (Ardea alba), čaplja danguba (Ardea purpurea), žuta čaplja (Ardeola ralloides), mala bijela čaplja (Egretta garzetta), gak (Nycticorax nycticorax), žličarka (Platalea leucorodia), pršljivac (Calidrix pugnax), oštrigar (Haematopus ostralegus), vlastelica (Himantopus himantopus), veliki pozviždač (Numenius arquata), zlatar pijukavac (Pluvialis squatarola), crna prutka (Tringa erythropus), prutka migavica (Trigna glareola), šljuka kokošica (Gallinago gallinago), crna čigra (Chlidonias niger) i siva guska (Anser anser).
Ovo istraživanje ćemo detaljno obraditi na razini cijelog Pokupskog bazena.
Građa za daljnje istraživanje povijesti pokupskih ribnjaka
Valja napomenuti da je Lovačko-ribarski vjesnik jedan od najstarijih, t.j. treći najstariji lovački i ribolovni časopis u Europi. Izlazio je od 1892. do 1948. godine kao glasnik Hrvatskog društva za gajenje lova i ribarstva. Izdavač časopisa od 1947. godine je Savez lovačkih društava NR Hrvatske, a od 1948. godine usredotočuje se na pitanja lovstva i mijenja ime u Lovački vjesnik. Ovaj časopis objavljuje se i danas u izdanju Hrvatskog lovačkog saveza. Pronalazimo da je digitalizirano godište 1929. Lovačko-ribarskog vjesnika.
Časopis Ribarstvo počeo je izlaziti 1938. godine, a od 1946. g. objavljuju ga redovno Hrvatska ribnjačarska centrala, Ministarstvo ribarstva NR Hrvatske i konačno Agronomski fakultet. Sva izdanja osim godišta 1939. i 1940. dostupna su na Hrčku.
Časopis Ribarski vjesnik od 1923. godine objavljuje Zagrebačko ribarsko društvo, a digitalizirano je nekoliko izdanja između 1934. i 1936. godine. Plančić je ovdje kroz nekoliko brojeva davao preglede aktivnih ribogojilišta, pa postoji šansa da se u nekom od izdanja našao i pregled ribnjačarstva u Pisarovini.
Posebno treba spomenuti i da je Ervin Rössler 1901. godine osnovao Hrvatsku ornitološku centralu koja prerasta u današnji Zavod za ornitologiju HAZU-a. Bio je ovo pokušaj da se na znanstven način opiše kalendar selidbe ptica na području Hrvatske. Izvješća o motrenju ptica objavljivao je Rössler u Glasniku Hrvatskog naravnoslovnog društva od 1893. do 1918. godine.
LITERATURA
Bojančić/Ivičić – Opće hidrogeološke karakteristike bazena Crne Mlake (Geološki vjesnik 27/265-271, 1974.) (LINK) Bojčić – Ribogojstvo u Hrvatskoj početkom 20. stoljeća (Ribarstvo, 53/3, 1998.) (LINK) EZORP – Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš rekonstrukcije, uređenja i modernizacije dijela ribnjaka „Pisarovina“ (EcoMission, 2016.) (LINK) PU6045 – Plan upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Pokupskog bazena (JUZŽ, JUKŽ, Particip, 2023.) (LINK) Mikulić i sur. – Izvješće o provedenom testiranju programa praćenja stanja očuvanosti ptica 10/2022. – 07/2023., u okviru RP4 – testiranje prijedloga programa praćenja stanja očuvanosti za ptice. GRUPA 3: „Izrada i razvoj programa praćenja za ptice s jačanjem kapaciteta dionika sustava praćenja i izvješćivanja“ (Obrt SKUA i IBIS program d.o.o., Zagreb) (LINK) Rössler – “Naše ribnjačarstvo” (u Pola stoljeća šumarstva 1876-1926, ur. Ugrenović; JŠU, 1926.) (LINK) Rössler b – Naučno putovanje u svrhu izučavanja slatkovodnog ribarstva (Glasnik HPD, 1-3/1909.) (LINK)
Ovaj sadržaj nastao je u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
