Matica hrvatska u 169. izdanju Četvrtka ugostila je Andreu Radošević sa Staroslavenskoga instituta. Mlada doktorica znanosti, obrazovana u Nijmegenu, Bruxellesu, Kölnu i Zagrebu, izložila je temu “Opismenjavanje bez pisanja – život glagoljskih propovijedi”.
Glagoljati znači služiti slavensku misu, ali i općenito pričati, govoriti, divaniti. Glagoljica je u uporabi bila od devetoga stoljeća, a svoj je vrhunac dosegla u 16. stoljeću.
U Srednjem vijeku visoki su crkveni oci sastavljali zbirke propovijedi za sve nedjelje u godini, za sve važne blagdane i svetkovine popularnih svetaca. Kako se radilo o kompendijima koji su sadržavali ne samo moralnu pouku, nego i raznovrstan materijal za pojašnjenje, moglo se birati što reći, ovisno o vjerskoj ili političkoj prigodi, trajanju propovijedi i slično. Niži se kler priručnicima koristio po vlastitom nahođenju, koliko je znao i mogao. 
– U njima su se nalazili navodi iz Biblije, komentari crkvenih otaca i antičkih pisaca i zbirke prigodnih priča. Svaka je tvrdnja trebala biti argumentirana nekolikim navodima autoriteta. Propovijedi, koje su se ponavljale iz godine u godinu, sabirane su kao enciklopedije i florilegiji – objasnila je prof. Radošević naglasivši se radi o probranim europskim tekstovima čiju su vrijednost glagoljaši znali prepoznati i prevesti na hrvatski jezik.
Priča o postolaru i vragu, anegdote o prodaji duše, razvratni svećenici i potkupljivi suci samo su neke od tema kojima se puk opominjalo i strašilo. S druge strane, primjerima dobročinstava, milosrdnih djela i svetačkih čuda davalo se primjer koji treba slijediti, a koji se zbijao u lik Isusa Krista. Takve zbirke nazivaju se egzemplari.
– Rani istraživači pretpostavljali su da je priča iz pučke, usmene proze prelazila u pisani tekst propovijedi. Radilo se, međutim, o povratnom procesu. Priče, koje su se godinama ponavljale, ulazile su u narodnu svijest i iz pisane propovijedi postajale usmenim prozama izmijenjena oblika. Narod kroz stoljeća mijenja svoje priče – istaknula je Radošević.
– Matica hrvatska poštuje, prati i njeguje hrvatski jezik, povijest i kulturu – rekao je Stjepan Rendulić, predsjednik goričkog ogranka MH.
Matica hrvatska, ogranak Velika Gorica već osam godina svaki četvrtak organizira prigodno predavanje. Od tekućih aktivnosti u tijeku je natječaj za kratku priču, sprema se Turopoljska večer, a do kraja godine posebnim će se programom obilježiti Dan pada Vukovara.
