Za pontifikata Liberija (352.-366.) patricij Ivan i njegova žena, a bili su bez nasljednika, zavjetovaše se Gospi i moliše se da ih uputi kako da u njezinu čast raspolože imovinom. Petoga kolovoza pade na rimski brežuljak Eskvilin gust snijeg. Otad se slavi Gospa Snježna.
Turci su utvrdu Gvozdansko četiri puta neuspješno opsjedali. Za vrijeme petoga pohoda, godine 1578. branilo je tvrđavu svega petstotinjak rudara i vojnika naspram 10 000 Osmanlija. Dana 13. siječnja bez otpora su ušli u tvrđu našavši na bedemima nepomične stražare, a grad bez hrane, vode i ogrjeva smrznut. Ferhat-beg naredio je da se stanovništvo pokopa po katoličkom pogrebu uz sve vojne počasti.
U zarobljeništvu se Grgur Petrov obratio Blaženoj Djevici Mariji Ivanečkoj i s nogu su mu spale negve. Knjiga čuda iz 1766. s opisom pobožnosti, hodočašća i Marijinih čuda nalazi se u crkvi Uznesenja Marijinog u Kloštar Ivaniću. Crkva se spominje već u 13. stoljeću, a konačni je barokni oblik dobila 1759. godine.
Sinoć su u Gradskoj knjižnici Velika Gorica scenaristica i redateljica Hrvojka Mihanović Salopek i producent Alojzije Prosoli predstavili film “Sisačka Majka milosrđa”, već deveti snimljen u okviru projekta “Digitalno snimanje hrvatske mariološke baštine” pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora i Vijeća za kulturu Hrvatske biskupske konferencije. Film dokumentira marijanska svetišta po Banovini, Pokuplju i Turopolju. 
Hrvojka Mihanović Salopek savjetnica je u Zavodu za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe pri HAZU-u i član je Hrvatskog mariološkog instituta pri Katoličko-bogoslovnom fakultetu. Doktorirala je kod akademika Josipa Bratulića na hrvatskoj crkvenoj himnodiji i autorica je dviju knjiga.
– Znanstvene spoznaje iz više disciplina, crkvene povijesti, povijesti književnosti, povijesti umjetnosti i glazbe, etnologije preko filma populariziramo. Film je znanstveno-obrazovni s elementima dokumentarnoga. Obuhvaćamo ne samo materijalne vrijednosti, arhitektonske, umjetničke, to jest slike, freske i kipove, nego i nematerijalno kulturno dobro. Tragamo za rukopisima i rijekim knjigama i digitaliziramo ih. Nevjerojatno bogatstvo imamo marijanske literature, možda baš zbog svih ratova i neprilika – rekla je Mihanović Salopek.
Usprkos nedaćama i razaranjima, velik dio baštine ostao je sačuvan. Od glagoljaških zbornika, preko srednjovjekovnih divot-izdanja misala do dubrovačke i dalmatinske renesanse. Sjeverna Hrvatska, kaže profesorica Mihanović Salopek, žarište je baroknog procvata. Njezin deveti film obrađuje područje Sisačke biskupije, u koju manjim dijelom spada i Turopolje. Tako su filmom obrađene crkve Majke Božje Snježne u Dubrancu (1650.) i peščenička crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije, koju još 1334. spominje arhiđakon Ivan.
S Turopoljem nisu gotovi. Zapravo, tek su počeli. Osim crkve u Dubrancima Laszowski i Barlé spominju crkvu Pohoda BDM u Vukovini (župa Staro Čiče), kapelicu BDM Žalosne u župi Velika Gorica i brojne druge pobočne oltare posvećene Gospi.
Predstavljanju je nazočio Folklorni ansambl Turopolje s voditeljicom Zlatom Cundeković, koji je u stvaranju filma i sudjelovao. Prije projekcije izveli su turopoljski napjev “Dobar večer, dobri ljudi”, a po filmu “Črešne cvetu”. Priredba je održana u sklopu “Lucijinih dana” u GK Velika Gorica. Filmovi se profesorice Mihanović Salopek predstavljaju ovdje već tradicionalno.
