U prepunoj vijećnici Pučkog otvorenog učilišta jučer je svečano promovirana Monografija ”Gradska knjižnica Velika Gorica: 130. obljetnica otvaranja Prve čitaonice u Velikoj Gorici”. Prva čitaonica otvorena je 3. siječnja 1886. godine u okviru Društva ”Sloga” i nije djelovala kao ustanova stoga nije niti imala određena pravila koja se uvode 1920. godine zahvaljujući Franji pl. Lučiću, županu Plemenite opčine turopoljske koji se zalagao za otvaranje knjižnica i čitaonica. Otvorio ih je čak 15 na našem području. Ravnateljica knjižnice Katja Matković Mikulčić podsjetila je na brojne povijesne ličnosti koje su postale i ostale dio velikogoričke knjižnice. Među njima je i August Šenoa koji je upravo u prvoj čitaonici koja se nalazila u tadašnjem svratištu Bijela Ruža, upoznao Ružu pl. Ištvanić.
– Ideja otvaranja knjižnice i čitaonica za narod, takozvanih pučkih početkom 20. stoljeća, svakome otvoreni i pristupačni, također je dobila svoje oživotvorenje i ima svoj povijesni hod zahvaljujući snazi i volji entuzijasta još jednog od župana Plemenite opčine turopoljske, Franje pl. Lučića i njegovih suradnika na čijim se temeljima dalje nastavilo raditi. Na tim temeljima rasla je i naša današnja knjižnica na koju smo ponosni i u kojoj i danas prepoznajemo duh i ljubav prema knjizi naših prethodnika – rekla je ravnateljica Gradske knjižnice Velika Gorica Katja Matković Mikulčić prilikom predstavljanja Monografije.
Monografija prikazuje nastajanje i razvoj knjižnice od njezinih početaka pa sve do današnjih dana. Ali usmjerena je i prema budućnosti i onome kakva bi trebala biti knjižnica 21. stoljeća. Za početak, potreban je bolji i veći prostor. Ravnateljica je nekoliko puta istaknula potrebu za izgradnjom objekta u kojem će knjižnica samostalno djelovati jer se trenutno nalazi na tri lokacije.
– Naš Grad Velika Gorica, koji prati i financijski pomaže našu djelatnost, mora prepoznati potrebe za novom Gradskom knjižnicom koja bi bila sagrađena prema novim standardima knjižničarstva kako bi u budućnosti postala suvremeno, knjižnično, informacijsko i arhivsko središte grada i njegovog šireg područja – istaknula je ravnateljica.
Za izgradnju novog prostora za knjižnicu potrebni su i vrijeme i novac, rekao je zamjenik gradonačelnika Velike Gorice Ervin Kolarec, no istaknuo je da će Grad na tome raditi u budućnosti. Pohvalio je sve djelatnike knjižnice na njihovoj predanosti u onome što rade te im čestitao ovu lijepu obljetnicu.
– Ponosni smo što je ova kulturna ustanova prisutna u kulturnom i društvenom životu našega grada. Kroz ovu ustanovu stvaramo dodatnu vrijednost. Najvažnije je da naši sugrađani mogu živjeti i saživjeti se s knjižnicom. Da je to uistinu tako, pokazuje svake godine sve veći broj korisnika – rekao je Kolarec.
Na predstavljanje monografije su došli brojni knjižničari te Blaženka Peradenić-Kotur ispred Hrvatskog knjižničarskog društva, ravnateljica Knjižnica grada Zagreba Davorka Bastić te Ivica Poljičak, državni tajnik u Ministarstvu kulture, a o Monografiji je govorio i recenzent Jadran Antolović.
– Knjižnica je središte tog kotača znanja i napretka što znači da se mora brzo prilagođavati novim potrebama građana, mora postati mjesto učenja i druženja, jednom riječju prostor znanja dostupan svakom građanin – istaknuo je dr. sc. Antolović.
Monografija ima 210 stranica, bogato je ilustrirana fotografijama, a u njoj se nalazi i vremenska lenta od 550 godina na kojoj su označene značajnije godine za knjižničarstvo u Turopolju.
