Učenice zagrebačke Gimnazije Tituša Brezovačkog predstavile su u četvrtak u Gradskoj knjižnici Velika Gorica projekt ”Turopoljski stol kroz četiri godišnja doba”. Riječ je o projektu kojeg su učenice samo osmislile i prezentirale prošle godine u Hvaru na Smotri turističke kulture. Projekt je nastao u sklopu Kulturne geografije, fakultativne nastave u gimnaziji koju je prije osam godina pokrenula profesorica geografije Josipa Rodić.
– Naziv ”Turopoljski stol kroz četiri godišnja doba” izabran je zbog želje da se vratimo stolu i da se podsjetimo što znači blagovati uz stol. Jer ne blagujemo samo hranu, nego blagujemo i riječi, doživljavamo jedni druge, učimo razgovarati i radovati se, pogledati se u oči, razgovarati o problemima i pronalaziti rješenja – rekla je profesorica Rodić.
Ideja za projekt došla je od učenice Martine Klenović koja je zavičajno vezana za Turopolje.
– Mi smo napravili prezentaciju i svako godišnje doba predstavili smo kroz doručak i ručak. Izabrali smo najbitnija jela koje su naši preci pripremali i tako smo pokazali koliko je njihov život bio težak i koliko su se posvetili fizičkom radu i preživljavanju kroz cijelu godinu – ispričala nam je Martina.
Za projekt su se pripremale razgovarajući s bakama i djedovima, čitajući knjige, istražujući po Internetu. Hranu su same pripremile, nošnje u kojima su bile obučene izvukle su iz ormara. Sve su dokumentirale i prezentirale kroz video projekciju.
– Važno je to što se ljeti jelo više tekuće hrane, a zimi teške, obilne i masne hrane, to je ljudima pomagalo. Izabrali smo tipična jela koja su svima poznata, ukusna su i svatko bi ih trebao probati.
Žganci s prženim špekom ili tropom, to je vrhnje prženo na masti, onda štrudla od jabuka, knedle sa šljivama, varivo od graha i kupusa, pire od buče, pečeno meso, orahnjače. To je sve zasitna, ali dobra hrana – rekla je učenica Anamarija Novosel.
Učenica Iva Jamrak naglasila je koliko je hrana prije bila zdravija i prirodnija. Sve se unaprijed pripremalo, štedjelo se i znalo se kada se što jede jer nije uvijek sve bilo dostupno kao što je to danas. – Poruka je da ne smijemo dopustiti da naša tradicija i običaji izumru jer dolazi novo suvremeno doba koje u većini stvari olakšava život, no trebamo prihvatiti dio naše povijesti i tradicije, pogotovo u hrani, štedljivosti i pažnji prema okolišu – rekla je Iva.
Profesorica Rodić pokrenula je fakultativnu nastavu Kulturna geografija s ciljem da učenicima približi UNESCO kao svjetsku instituciju koja skrbi o prirodnoj, kulturnoj i nematerijalnoj baštini. Tako je škola uspostavila suradnju s veleposlanstvima koja djeluju u Hrvatskoj.
– Do danas smo odradili suradnju s veleposlanstvom SAD-a, Kanade, Australije, Japana, Francuske, Čilea, Brazila i nedavno smo bili u posjetu veleposlanstvu Ukrajine. Kultura je sama po sebi širok pojam, ali ona je most i želja mi je da učenike dovedem u novu situaciju učenja i istraživanja.
Kroz ovakav način obrazovanja učenice su imale priliku ne samo istražiti i spravljati tradicijska jela Turopolja, već se i upoznati s nekadašnjim načinom života svojih predaka te uvidjeti važnost očuvanja kulturne baštine. Vrijednosti koje su spoznale, sada prenose drugima kako bi običaji ostali sačuvani.
