U Domu kulture u Mičevcu, u društvu tamburaša i plesača Koljnovskoga kulturnog društva gradišćanskih Hrvata KUD Mičevec predstavio je katalog Etno muzeja, kajkavsku slovaricu i rječnik mičevečkog dijalekta objedinjene u knjigu “Etno Mičevec”. Zajedno su održali koncertnu priredbu pod nazivom “Kako je sreća htjela”.
Knjiga “Etno Mičevec” rezultat je trogodišnjeg rada Područne škole Mičevec, KUD-a, mjesne udruge žena, DVD-a Mičevec i cijeloga sela. Goste iz Koljnofa proveli su muzejem te im prikazali dokumentarni film o povijesti Turopolja.
– Ono što je zapisano, ne zaboravlja se. Knjiga Etno Mičevec katalog je, ali i opis običaja, odjeće koju su nosili naši preci, predmeta koje su koristili u životu. Zatim, tu su slovarica i kajkavski rječnik. Djeca stare kajkavske riječi danas ne znaju. Kad je nešto zapisano, prenosi se na daljnje generacije – rekao je Vladimir Štarkelj, predsjednik KUD-a Mičevec.
Rječnik mičevečkog govora bilježi više od tisuću riječi. Suautorica knjige Jasna Kirin ukratko je objasnila rasprostranjenost kajkavskoga narječja, podijeljenog na šest dijalekata i petnaest poddijalekata, pa je odredila mičevečki idiom kao pripadan turopoljskom poddijalektu kajkavskoga književnog jezika.
– Sastavni dio nastavnih planova i programa nižih razreda je i zavičajni govor, pa smo prošle godine počeli intenzivnije raditi. Uključili smo djecu, roditelje te posebno djedove i bake, koji su temelj starog kajkavskog govora, i odlučili smo prikupiti što više riječi, samostalno ih prepisati, kopirati, uvesti i eto rječnika – rekla je gđa. Kirin, kustosica Etno muzeja.
Franjo Pajrić, strastveni istraživač povijesti hrvatske nacionalne manjine u Mađarskoj i jedan od najznačajnijih promicatelja kulture gradišćanskih Hrvata govorio je o jezičnim vezama hrvatskoga, njemačkoga i mađarskog književnog jezika.
– Htio sam potaknuti na razmišljanje da nismo tako različiti kako se čini. Nama se čini da su ti jezici jako različiti, ali ako pogledate, analizirate vaš kajkavski jezik, dolazi se do konstatacije da je jezik barem polovicom isti. Jedan dio riječi je isti ako obrnemo. Čudni su ti jezici i ima istine u biblijskoj priči o predbabelskom jeziku, a mi smo dijelom čuvari tog jezika – rekao je Pajrić.
U glazbenom dijelu programa otplesan je drmeš, najmlađa dječja sekcija kao tamburaški orkestar izvela je tri broja, a predstavio se i vokalni sastav s voditeljicom Danijelom Borić. U drugom dijelu programa, posvećenom kulturi gradišćanskih Hrvata, starija dječja sekcija izvela je koreografiju “Gaji tancok” s pjesmama i plesovima Hrvata iseljenih na područje današnje Mađarske, Austrije i Slovačke. Najmlađa dječja sekcija KUD-a Mičevec izvela je koreografiju poznatog napjeva “Oj Jelo, Jelena”. Program su završili koreografijom građanskih plesova “Lijepe uspomene” Roka Šimunacija.
Gosti iz Mađarske dvadesetominutnim su programom predstavili gradišćanske koreografije te vokalni sastav s tri hrvatska gradišćanska broja i jednim mađarskim. Za kraj su, u ime priče o jedinstvu i zajedništvu, izveli dalmatinsku kanconu “Da te mogu pismom zvati”.
– Čuvamo baštinu kako nam vrijeme dozvoljava. Globalizacija nam ne ide u susret. Entuzijasti dosta energije potroše da bi se očuvalo što imamo, a puno smo izgubili. Hvala Bogu, uvijek imamo prijatelje koji nas probude i vidjeli smo ovdje i prekrasnu zbirku i film. Toponimija i običaji nas drže. Mi njegujemo i pokušavamo zajednički djelovati i povezujemo se i doma i u regiji, na koji god moguće način, s Hrvatima u domovini, ali isto tako i u Bosni i Hercegovini i Vojvodini – rekao je Pajrić.
Predstavljanjem knjige i zajedničkim koncertom aktivnost i suradnja niti su tek počeli niti završavaju. KUD Mičevec svake godine objavi knjigu ili snimi dokumentarni film, a s Koljnofskim kulturnim društvom surađuju već skoro deset godina. Kao nastavak drugogodišnjeg projekta očuvanja baštine, pisane riječi i nematerijalnog kulturnog blaga najavljuju prikupljanje arhivske građe, dnevničkih zapisa, ratne i mirnodopske korespodencije i starih fotografija. Na podršci zahvaljuju Ministarstvu kulture, Zagrebačkoj županiji, Gradu Velika Gorica, Mjesnom odboru Mičevec te Turističkim zajednicama Grada Velike Gorice i Zagrebačke županije.
