Solitarni hrast lužnjak kod Područne škole Rakitovec poseban je po mnogočemu. Star je preko stotinu godina, gotovo je jednako visok i širok te generacijama učenika stvara ugodan hlad i zaklon od vrućina. Mnogi su, zahvaljujući njemu, od malih nogu znali da je upravo hrast simbol Turopolja kojeg treba čuvati i o kojem se treba brinuti.
Upravo je ovo stablo izazvalo veliki interes kod studenta Šumarskog fakulteta, Mirana Muršića iz Velike Gorice, koji radi diplomski rad na temu Metoda praćenja i zaštite pojedinačnog stabla na primjeru hrasta lužnjaka u Rakitovcu. – Ja ovdje dolazim već dvije godine, pratim faze listanja i cvjetanja i ustanovio sam da je ove godine listanje, a time i cvjetanje počelo dva tjedna kasnije. Trenutno se rade agro i kulturna mjerenja. Pratimo zdravstveno stanje pomoću tomografa i rezistografa te se uklanjaju suhe grane. Cilj rada je dobiti univerzalni obrazac kojim bi se pratilo zdravstveno stanje i sanirale moguće štete na sličnim zaštićenim stablima kao što je ovo ili Gupčeva lipa – rekao nam je Miran koji mjerenja radi s doc. Damirom Drvodelićem sa Zavoda za ekologiju i uzgajanje šuma sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu.
Mjerenja uključuju određivanje vitaliteta hrasta te mehanička komponenta s obzirom na to da se stablo nalazi u blizini škole i ljudi te predstavlja potencijalnu opasnost.
– Ovo stablo, prema nekim spoznajama prethodnih istraživanja, staro je oko 112 godina, s obzirom na svom položaj u prostoru je tipično solitarno stablo hrasta lužnjaka, ima nisko ležište i jako razvijenu krošnju. Visina mu je oko 22 metra, a širina krošnje skoro 20 metara pa možemo reći da je širina jednaka visini što je vrlo čest slučaj sa stablima hrasta lužnjaka ove dobi. No on se malo razlikuje po svojoj granatosti. Ima jače razgranjenje tih primarnih, sekundarnih i skeletnih grana, zapravo je dobar sustav razgranjenja – priča nam doc. Drvodelić i otkriva da je razlog tako dobroj razgranatosti blizina septičke jame u koje je hrast pustio korijenje i tako si osigurao potrebnu vlažnost i hranjivost.
– Sigurno je korijenje ušlo u prostore septičkih jama što je poznato kod nekih vrsta da korijenje može ući u potpuno hermetički zatvorene kanalizacijske cijevi i u septičke jame što nije tipično za hrast lužnjak, no povećana vlažnost i hranjivost dovela je do tako bujnog rasta i razgranjenja što je mao atipično za ovu dob i vrstu.
Iako je penjač s vrha hrasta procijenio da je vitalitet vrlo dobar, a zadovoljavajuć je i prirast stabla, već drugu godinu zaredom hrast je napao jedan izrazito invazivan štetnik.
– Kao i u istočnoj Hrvatskoj, i ovdje je došla hrastova mrežasta stjenica. To je jako invazivan štetnik koji dolazi na hrastovima i drugim vrstama. Na listu se vidi jako puno uboda. Za pretpostaviti je da će i ovo stablo, kao i cijela Spačva, poprimiti jedno žutilo. Taj štetnik utječe na samu masu žira. Na Šumarskom fakultetu radimo projekt u suradnji s Hrvatskim šumama o utjecaju hrastove mrežaste sjenice na kvalitetu sjemena. To je mali napad, on postoji, registriran je i 2017. godine, ali nije još uvijek značajan – rekao nam je doc. Drvodelić.
Područna škola Rakitovec u čijoj je blizini hrast lužnjak, sljedeće godine obilježit će 80 godina neprekidnog rada. Učitelj Miroslav Grahovac u toj školi radi već 32 godine i vrlo dobro zna koliki utjecaj na djecu ima ovaj simbol Turopolja.
– Mi smo taj hrast zaštitili 2001. godine kao spomenik prirode. Jedan je od rijetkih solitarnih hrasta lužnjaka u cijelom Turopolju. Što se tiče obrazovanja i edukacije djece, u nastavi Prirode i društva imamo nastavnu jedinicu Listopadna šuma životna zajednica gdje obrađujemo više vrsta drveća, a među njima i naš hrast lužnjak. Sve kukce koji na njemu obitavaju, ptice koje dolaze i naravno zaštitu po tome što drveće proizvodi kisik neophodno za život, za disanje ljudi – rekao nam je učitelj Grahovac.
Učenici skupljaju žir hrasta i prodaju ga te tako financiraju kupnju bilježnica. No nije škola u Rakitovcu poznata samo po solitarnom hrastu, već i po očuvanju brojnih drugih stabala.
– U 15 godina skupljanja starog papira, prikupili smo preko 400 000 kilograma, a kada se to preračuna i pretvori u spašena stabla, to je preko 7000 spašenih stabala. Mislim da u državi nema ovako male škole koja je skupila više papira i spasila više stabala – ponosno nam je rekao učitelj.
U Republici Hrvatskoj postoji 36 stabala u kategoriji zaštite spomenika prirode. Od njih 36 samo je 9 stabala hrasta lužnjaka. Jedno od tih je i stablo u Rakitovcu. Na Šumarskom fakultetu izradit će obrazac za monitoring hrasta kako bi se njegovo stanje redovito pratilo.
