U ispunjenoj dvorani Društvenog doma u Buševcu jučer se održala svečana proslava velikih 100 godina pučkog kazališta u Buševcu, odnosno 100 godina od prve predstave koja se tamo održala. Davne 1923. godine su članovi Ogranka seljačke sloge Buševec u pauzi od nastupa odlučili održati skečeve – “Car i svinjar” i “Seljak i gospodin”. Isti su se jako svidjeli publici, dobro ih nasmijali i onda je, kotačić po kotačić, krenula cijela priča koja uspješno stoji i dan danas, priča Nenad Rožić, predsjednik OSS-a Buševec.
Uz velike zahvale svima na podršci kroz ove godine i pozdrave, započela je svečana večer uz goste Renea i Svena Medvešeka te Anu Katulić. “Htjeli smo vam danas pokazati da Buševec nije ostao samo na amaterizmu, iako nam kažu i da se profesionalni glumci nekada u predstava ne užive koliko naši amateri. Rijetko smo, ako ne i jedino, pučko kazalište koje traje 100 godina. Zahvaljujemo to vizionarima iz Buševca koji su pokrenuli ovu ideju i održali je kroz sve godine.”, govori Rožić.
Prvi gosti na pozornici bili su Rene i Sven Medvešek, po majci Črnko iz Buševca koji su upravo iz ovog pučkog kazališta krenuli u profesionalne vode. Rene je održao je dio svog performansa, a nakon toga su on i Sven Medvešek su održali upravo onaj skeč koji je 1923. godine pokrenuo pučko kazalište. “Ideju o stvaranju kazališta su imali u selu koje je tada imalo blato do koljena, to su bili pravi vizionari. To je bilo toliko popularno da su na kolima dolazili i kroz prozore se navirivali gledati predstavu.”
Gost na večeri bio je i Stjepan Detelić Banjski koji je na pozornici izveo pjesmu o kazalištu. “Predivno mi je ovo vidjeti kada ljudi dođu u ovolikom broju u kazalište. Znam da su to oni koji poštuju kulturu i ono što su radili naši prethodnici, ali i znam i da će njihova djeca to isto činiti.”, govori Detelić.
U sklopu obilježavanja 100 godina pučkog kazališta održane su predstave Vis Danice “Teško je biti penzioner”, “Pia Mia i čudesan safari” Ane Katulić, održan je i seminar za glumce koji je vodio Eugen Stjepan Višić, a prikazan je i film od 100 godina kazališta. I ove godine su održali Kaj-Buš (kajkavci u Buševcu) po već 17. put u sklopu 15.Noći kazališta i to s tri predstave: “Klupko” Dramske skupine KUD-a “Sv. Juraj Draganić”, “Stric Miške” – dramske udruge Kaj Zabok i “Koga nema bez njega se mora” – Amaterskog dramskog kazališta Sveti Križ Začretje.
Uz to su položeni vijenci na bistu Zvonimira Črnka, glumca koji je bio prvi hrvatski glumac koji je dobio veliku ulogu u visokobudžetnome zapadnom filmskom proizvodu – biografskom filmu. “U filmu ima i onih važnih i dragih osoba kojih više nema s nama, ali barem su ostali na slikama, onako kako su ostali u našim srcima”, govori Rožić.
O “životu” pučkog kazališta u Buševcu i kazališne skupine posjetitelji su mogli čitati i vidjeti na prigodnoj izložbi u ulaznom prostoru koja je sadržavala fotografije, plakete, radne tekstove, plakate s predstava i kostime.
Dramska skupina OSS-a Buševec može se pohvaliti kako je kroz ove godine imala više od 1200 prikazivanja i ukupno više od 150 predstava, a i da su kroz njihovu grupu prošle sve generacije. “Ne postoji tekst koji nismo obradili”, govori Rožić i ističe kako namjeravaju s time i nastaviti. Zanimljivo je i kako su za svoje izvedbe dobili brojne nagrade, a i da nije rijetko da su završili u nacionalnim i svjetskim medijima zbog posebnih predstava poput Shakespearovog Hamleta kojeg su izveli na kajkavskom.
Posebne su ovo bile godine za Buševčane i Buševčice, a na ovo zaista trebaju biti ponosni. Večer je završila uz smijeh i još jednu izvedbu Prodanog dedeka koja je, ponovno, oduševila publiku.
