David McWilliams: Papina djeca: nova irska elita (Marija Ajša Peuc)
Autor: teško ukratko opisiv; zvijezda irskog novinarstva, ekonomist i bankar, nositelj titule Svjetskog mladog vođe prema Svjetskom ekonomskom forumu
Tema: priča o uspjehu jedne od trenutno najpoželjnijih zemalja svijeta
Veza s Papom: nula bodova – naslov je potaknut zanimljivošću s kraja 70-tih godina, a to je baby boom koji se u Irskoj dogodio gotovo u dan točno nakon isteka devet mjeseci od tadašnjeg Papinog posjeta Irskoj – nova generacija djece zato je nazvana Papinom djecom, a to je ujedno i generacija koja je najviše profitirala od irskog ekonomskog booma u 1990-tim godinama te koja danas vlada Irskom
Zašto čitati: da saznamo zašto nam uspjeh, uz toliku sličnost s Irskom, uporno izmiče. Koji je faktor x, ekonomsko čudo koje je Irsku nakon godina siromaštva i emigracije, smjestilo među najrazvijenije europske zemlje današnjice? I što još sve možemo naučiti od ove simpatične i druželjubive nacije, ne toliko različite od nas samih?
Forrest Carter: Malo drvo (Andreja Krenek)
Kako uopće započeti priču o ovoj vrlo posebnoj knjizi? Možda je dovoljno reći da ju treba uvrstiti u osnovnoškolsku, srednjoškolsku, roditeljsku i svaku drugu lektiru jer tekst koji bi više od ovog poučavao elementarnim ljudskim vrijednostima kao što su pravednost, suosjećanje, moral, poštovanje prema ljudima i prema prirodi, ljubav, obitelj, prijateljstvo… – teško je naći. Pritom knjiga sama nije nimalo moralizatorska, a opis odrastanja Indijanca Malo drvo u američkoj divljini uz baku i djeda donosi nam toplu priču koja je istodobno i tužna i lijepa i koja će vam ostati u sjećanju čitavog života. Definitivno knjiga za ponovljena čitanja!
Elif Shafak: Mimarov šegrt (Lidija Badanjak)
Elif Shafak zaista je majstorica svog zanata – odlična je pripovjedačica čije vas priče – bilo suvremene, bilo izmještene u neko povijesno razdoblje – uvuku u sebe i ne puštaju do zadnje pročitane stranice. No kad opisuje staru Tursku, točnije razdoblje Osmanskoga carstva, piše vrlo autentično i posebno nadahnuto, pa je i čitateljsko iskustvo koje nam daruje sasvim izuzetno. Takav je slučaj i s posljednjim njezinim kod nas prevedenim romanom ‘Majstor i ja’, koji vam preporučujemo za čitanje u prijevodu pod naslovom ‘Mimarov šegrt’ u izdanju bosanskog Buybooka. Zašto? Pa zato što ćete u tom i takvom prijevodu uživati mnogo više, jezik je mekši i priča o malom Indijcu (?) koji na dvoru Sulejmana Veličanstvenog brine o sasvim posebnom slonu, zaljubljuje se u kraljevnu Mihrimah i postaje ponajboljim naučnikom glasovitog istanbulskog graditelja, majstora Sinana, jednostavno klizi kroz vaše čitateljske prste, baš poput svile iz haremskih odaja.
Ana Ćosić: Jednoga dana (Zorica Krznar Blagec)
Postoje autori koji pišu bez svjetla reflektora, a kritike i brojnija publika ih nezasluženo mimoilaze. Takav je slučaj i Osječanke Ane Ćosić, autorice 4 romana, nekoliko zbirki priča i poezije, no zato je tu pozorno oko naše Zorice Krznar Blagec da nam u svojoj preporuci otkrije, kao što to često čini, još jednu autoricu i njezinu knjigu vrijednu naše čitateljske pažnje. ‘Jednoga dana’ roman je svakodnevici, svima bliskoj i poznatoj, o malim događanjima koja čine život.
Amelie Nothomb: Higijena ubojice (Nada Mihoković Kumrić)
Svoj sjajan prvijenac – roman ‘Higijena ubojice’ – kultna belgijska spisateljica Amelie Nothomb po mnogima nikada nije uspjela nadmašiti. Ostarjeli nobelovac Pretextat Tach na rubu je smrti, a novinari jedan po jedan odustaju od pokušaja posljednjeg intervjuiranja poznatog klasika – sve dok se ne pojavi mlada novinarka Nina koja će se pokazati jedinom sposobnom parirati intelektualno nadmoćnom i mrzovoljnom piscu. Razgovor koji vode čitatelja uvodi sve dublje u autorovu (i Nininu) intimu, a tko je ubojica iz naslova romana, saznajete tek na samom kraju…
Marina Fiorato: Puhač stakla s Murana (Zdenka Mlinar)
Onaj tko voli povijesne romane sa zrncem autentičnosti i zrncem fikcije, voljet će i Marinu Fiorato. U svakom od svojih romana inspiraciju nalazi u nekom tradicijskom umijeću, te u svojim romanima plete priče koje su dovele do njihova nastanka. U ‘Puhaču stakla s Murana’ riječ je o umijeću proizvodnje stakla na venecijanskom otočiću Murano, koje je u 17. stoljeću bila najljubomornije čuvana tajna Mletačke Republike. Na koji je način povezana suvremena mlada djevojka Nora Manin s najboljim muranskim puhačem stakla s kraja 17. stoljeća? Tajnu ćete razotkriti čitajući ovu knjigu u kojoj ćete, obećavamo, zaista uživati!
Kristen Hannah: Slavujeva pjesma (Marija Kundid)
U poplavi novih knjiga i pisaca rijetko se pojavi netko tko postane takozvani ‘tihi hit’. O toj knjizi nećete čitati u novinama, niti će za nju biti napravljena tv reklama, neće biti na jumbo plakatima, niti će vas zasipati newsletterima o tome kako je super. O takvim se knjigama čuje samo usmenim putem, do njih se dolazi preporukom prijatelja i li poznanika koji su ju već pročitali – i njome ostali oduševljeni. Jedna od takvih knjiga (i autorica) je ‘Slavujeva pjesma’ Kristen Hannah. Onima koje je autorica već osvojila svojim naslovima ‘Zimski vrt’ i ‘Boje istine’, ne treba ju posebno preporučivati. Priča ove knjige započinje početkom drugog svjetskog rata u idiličnom francuskom seoskom kraju, gdje zatiče malu obitelj te dvije potpuno različite sestre. Iako je radnja ono što vas povuče, emocionalnost koja izvire iz svake rečenice prava je vrijednost ove knjige, i u tom smislu svakako nećete ostati razočarani.
Marina Vujčić: Mogla sam to biti ja (Anamarija Stepanić)
Objavljen gotovo paralelno s njezinim hit-romanom ‘Susjed’, roman ‘Mogla sam to biti ja’ Marine Vujčić nepravedno je ostao u njegovoj sjeni. Priču o psihoterapeutkinji i nekoliko likova koji joj dolaze na terapiju autorica je zapravo ispisala kao terapiju sebi samoj i u knjigu je utkano dosta autobiografskih elemenata. Koji od likova skriva samu autoricu, samo jedan ili svi pomalo? A koji od likova skriva nas? One koje volimo? Ne volimo? Odgovor je u knjizi… a možda i nije. Majstorski napisana, to je knjiga u kojoj je svaka riječ na svome mjestu i ništa nije suvišno. Rijetko se danas u domaćoj književnosti nailazi na autora/icu koja tako dobro barata jezikom i poznaje sve njegove nijanse.
Haruki Murakami: Norveška šuma (Ivana Vuksan)
Kako razmišljaju, što rade i kako se zabavljaju mladi japanski tinejdžeri, studenti i twenty-something generacija ili ljubav i gubitak na japanski način! Ova knjiga je pravi kulturološki šok u pisanom obliku, a opet je pisana i s dozom melankolije poput svih romana ovog slavnog Japanca. Kultna knjiga događa se tijekom studentskih nemira 1960.-tih godina u Tokiju, objavljena je 1987., a autoru Harukiju Murakamiju donijela je zvjezdani status.
Tom Rob Smith: Farma (Ivana Grubačević)
Kao prvo, ne volim suvremene trilere. Kao drugo, ne volim suvremene skandinavske trilere. A ova knjiga je triler s radnjom smještenom u Švedskoj – i dobra je! Tom Rob Smith u ‘Farmi’ je ispisao roman koji u sebi sažima sve klišeje današnjeg ultrapopularnog skandinavskog neo-noira – zabačena seoska farma, obiteljske tajne, nasilje, zajednica ujedinjena u šutnji, bijeg i proganjanje… a kraj otkrijte sami. Zagarantirano čitanje do ranih jutarnjih sati!
*Bonus preporuke:
Andrea Andrassi: Dnevnik gradske cure (Zorica Krznar Blagec)
Mlada, pametna, i nadasve duhovita. Koliko god su situacije o kojima u svojoj knjizi kolumni ranije objavljivanih za portal Indeks.hr ponekad trivijalne, njezina iskrenost i optimističan duh sigurno će vam izmamiti osmijeh na lice. Čitati na plaži!
Francesca Melandri: Viši od mora (Anamarija Stepanić)
Za malo ozbiljnija, pa i ponovljena čitanja posegnite za ovim romanom posve jedinstvene teme. Kakve sve sudbine, kakve životne priče, kakvu emotivnu oluju ostavljaju u svojim bližnjima osobe koje su zatvorene zbog počinjenih zločina, pa i onih najgorih vrsta? To su pitanja na koja pokušava odgovoriti ovaj neobičan roman o jednom posjetu otoku koji je zatvor, ali i dom. Što se sve šutnjom, dodirom, pogledom ili s malo riječi može promijeniti u životima svih upletenih u jednoj olujnoj otočkoj noći? Odgovor – u knjizi!
– Stručni knjižničarski tim ne odgovara za eventualne posljedice konzumiranja istih. Uživajte u – barem se nadamo – vruuućim ljetnim danima koji nam slijede, a kad postane neizdrživo, svoj čitateljski hlad potražite u knjižnici…- poručili su iz kluba.
