Klimatske promjene koje uzrokuju sve učestalije poplave, snažne vjetrove i druge prirodne katastrofe, postaju sve snažnija globalna opasnost, ali i sve veći izazov za naše društvo. Štete od prirodnih nepogoda često trpi i kritična infrastruktura, odnosno sustavi, mreže i objekti od nacionalne važnosti čiji prekid djelovanja ili prekid isporuke roba ili usluga može imati ozbiljne posljedice na nacionalnu sigurnost, zdravlje i živote ljudi, imovinu i okoliš, sigurnost i ekonomsku stabilnost i neprekidno funkcioniranje vlasti.
U Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje predstavljen je projekt EU CIRCLE, koji bi trebao dati odgovor kako ojačati otpornost međusobno povezanih i međuovisnih kritičnih infrastruktura na klimatske promjene. Riječ je o projektu koji okuplja akademske ustanove, vladine organizacije, meteorološke službe i tvrtke iz područja klimatologije i zaštite kritične infrastrukture iz devet zemalja Europske unije.
U projekt su uključeni i stručnjaci Veleučilišta Velika Gorica, Državne uprave za zaštitu i spašavanje te Državnog hidrometeorološkog zavoda.
-Poznato je da klimatske promjene utječu na trajanje i učinkovitost kritične infrastrukture i imaju razorne učinke u smislu ljudskih i ekonomskih gubitaka. Moderne kritične infrastrukture su međusobno povezane i stoga ekstremni događaji mogu dovesti do kaskadnih zatajenja. U našoj zemlji takve su katastrofe puno manjih razmjera, ali od prirodnih nepogoda, nažalost ni mi nismo pošteđeni. Navest ću primjer iz stvarnog života koji se dogodio u Gorskom kotaru i Lici 2014. godine, kada su snijeg i led uzrokovali ogromne štete na energetskom sustavu i u šumama, procijenjene na više od 300 milijuna eura. Isto tako, poplave su postale veliki problem naše zemlje koji se ponavlja svake godine. Uz osobne ljudske patnje i stradavanja koje prate prirodne katastrofe, tu su i ogromni materijalni gubici. Ako možemo pridonijeti da se posljedice, uzrokovane klimatskim promjenama umanje, onda nam je velika čast što smo sudionici EU CIRCLE-a. Iskoristit ćemo svoja znanja u provedbi ovog znanstveno-istraživačkog projekta-, istaknuo je Alen Stranjik s Veleučilišta Velika Gorica.
Projekt težak 7,3 milijuna eura financiran je iz EU programa za istraživanje i inovacije Obzor 2020.
